Na panelu 'Internet za sve – prilike i izazovi u skladu s novim regulatornim okvirom' govorili su Igor Prokurica i Vesna Gašpar iz HAKOM-a, Senka Erslan iz A1 Hrvatska, Dijana Kladar iz društva Potrošač, Marko Čavlović iz Hrvatskog Telekoma te Petra Nakić iz Telemacha Hrvatska.

Glavna tema rasprave bilo je osiguravanje interneta odgovarajućeg kapaciteta od 14 Mbit/s. HAKOM je ove godine predložio tri operatora za pružanje univerzalnih usluga (USO) na određenim područjima Hrvatske, uključujući obvezu osiguranja posebnih cjenovnih sustava za socijalno ugrožene skupine korisnika.

Univerzalna usluga socijalno ugroženima

Prokurica je uvodno istaknuo da univerzalne usluge moraju biti dostupne krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni u cijeloj Hrvatskoj. Od iduće godine odgovarajuća brzina djelotvornog pristupa internetu diže se sa sedam na 14 Mbit po sekundi.

Pravo na univerzalnu uslugu imali bi svi iz socijalno ugroženih skupina, poput korisnika inkluzivnog dodatka, novčane naknade za nezaposlene branitelje i članove njihovih obitelji te ugroženih kupaca energenata.

'U svemu tome korisnici ostvaruju pravo na univerzalnu uslugu na temelju rješenja mjerodavne institucije poput Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Nakon donošenja odluke o operatorima univerzalne usluge, nju će moći nuditi Hrvatski Telekom, A1 i Telemach', pojasnio je Prokurica.

Kladar je poručila da je internet jedno od temeljnih ljudskih prava. 'Danas pristupate e-građaninu putem interneta, pronalazite posao i ljubav. Ako želite biti konkurentni na tržištu rada, morate pratiti događanja izvan granica Hrvatske. Internet je medij kojemu svi trebaju imati pristup, posebno socijalno ugrožene skupine građana. Postoje tako ugrožene kategorije koje se i ne znaju koristiti internetom, niti imaju novca za usluge koje im danas svakako trebaju.'

Nakić je kazala da je Telemach spreman ponuditi univerzalnu uslugu, ali treba biti svjestan toga da postoje izazovi prilikom izgradnje mreže, pa se nada da će se i ostali resori i javnost osvijesti da se mreža jednostavno mora izgraditi te da se ti procesi moraju pojednostavniti.

S njom se složila i Erslan: telekomi su spremni ponuditi univerzalnu uslugu i to nije sporno. 'Susrećemo se s problemima u propisima i provedbom propisa u gradnji te pojedinim slučajevima problema u lokalnim samoupravama. Nekad jako teško dolazimo do potrebnih dozvola, a želimo nove korisnike i želimo ih spojiti, ali moramo biti svjesni da postoji neizvjesnost.'

Prekratak rok za provedbu

Čavlović ističe da je HAKOM pred sve stavio velik izazov jer je udvostručio brzine i dao rok za provedbu od samo šest mjeseci. 'Naš zahtjev za prijelaznom brzinom od deset megabita nije bio nerazuman. HAKOM mora biti svjestan da postoje područja na kojima bez znatnih ulaganja nije moguće osigurati univerzalnu uslugu, postoji velik niz ruralnih područja za koja nema dostupnih EU-ovih fondova i ta područja bit će izazovna za pokrivanje.'

'Hrvatskom Telekomu se činjenicom da više neće biti jedini operator univerzalne usluge ne mijenja puno toga', rekao je Čavlović i dodao da se 'prava priča' o toj usluzi događa tamo gdje nema bakrene mreže te da ne vidi razloga zbog kojeg sva tri operatora ne bi ravnomjerno sudjelovala u implementaciji USO-a u takvim područjima.

Nakić je također komentirala da USO neće donijeti veće promjene Telemachu te da su svjesni toga koliko su internet i pristup njemu bitni. 'Svjesni smo svoje nove uloge, spremni smo, ali teško je predvidjeti što će to značiti za svakog od nas', poručila je Nakić.

'Dosad smo bili jedini USO operator i ispunjavali smo sve obveze, a i nastavit ćemo tako. Naši cjenici traže određene modifikacije, imamo timove koji rade na tome kako bismo zapravo bili maksimalno sukladni HAKOM-ovim zahtjevima i obvezama koje je stavio pred nas. HAKOM je jako proširio opseg korisnika paketa, razumijemo te potrebe, ali broj korisnika nije fiksan, zbog čega će tržište biti u izazovu, ali će ga riješiti', zaključio je Čavlović.

Kladar je poručila da postoje i potrošači koji znaju zlorabiti prava i pronaći rupe u zakonu samo kako bi dobili nešto što im ne pripada te da bi takve pojedince trebalo i penalizirati.

Na zaključnom panelu naziva 'Kakvi su učinci deregulacije tržišta velikog kapaciteta u konkurentnim područjima?' bilo je riječi o potencijalnim učincima deregulacije na operatore i krajnje korisnike, odnosno na tržište u cjelini. Temu su analizirali Mladen Sikirica iz HAKOM-a, Martina Dragičević iz A1, Igor Vujović iz udruge Potrošač, Iva Cibulić Blažević iz Hrvatskog Telekoma te Morana Čulo Jovičić iz Telemacha.

Sikirica iz HAKOM-a u uvodu je kazao da su ciljevi nove regulacije promicanje povezivosti i pristupa mrežama vrlo velikog kapaciteta te promicanje tržišnog natjecanja uz doprinos razvoju unutarnjeg tržišta Europske unije.

Očekivani pozitivni učinci nove deregulacije trebali bi biti bolje usluge po nižim cijenama, bolja iskoristivost mreža velikog kapaciteta i nastavak ulaganja u njih.

Deregulacija: 'Drame nije bilo'

Čulo Jovičić rekla je da deregulacija nije donijela dramatične pomake, niti su se tržišni udjeli telekoma promijenili zbog nje. 'Ne vidim pozitivne učinke deregulacije, vidim indikacije negativnih učinaka, statistika je čudna', kazala je.

Po pitanju posljedica deregulacije na A1, Dragičević je pojasnila da se konkurencija fokusira na deregulirana područja i da se telekomi bore u tim mjestima putem cijena.

Cibulić Blažević poručila je da je najveća bojazan alternativnih operatora prije deregulacije bila da će se dogoditi 'nešto dramatično', a to se nije dogodilo.

'Podaci vrlo jasno govore da svi alternativni operatori posluju jako dobro, što pokazuje da HT, iako vodeći igrač na tržištu, nema takvu snagu koja bi opravdala regulaciju. Svi imaju mogućnost ravnopravno se boriti za korisnike, a po našim javno objavljenim cjenicima vidljivo je da nismo najjeftiniji na tržištu', rekla je Cibulić Blažević.

Vujović iz udruge Potrošač ističe da su za potrošača najvažniji cijena i što manji mjesečni račun, a da je 'deregulacija' za njih znanstvena fantastika i dobar dio njih ne zna što je to uopće optika ili bakar, već im je bitno da imaju brzi internet.

Cibulić Blažević zaključno je poručila: 'HT svake godine ulaže iznimno velika sredstva, a u prvih pola godine ti su iznosi rekordni u odnosu na godine prije deregulacije. Ulažemo i u regulirana područja, investiramo više nego ikada te, za razliku od naših konkurenata, nismo usmjereni na pregrađivanja i to definitivno nije naša strategija. Cilj je ići tamo kamo nema optičkih mreža te da ih koriste drugi operatori i građani.'