Rast cijena dobara i usluga ponovno je postao primjetan potkraj 2024. godine. Statistički podaci Eurostata pokazuju da ponovno imamo najveću stopu inflacije u eurozoni, zbog čega je reagirao čitavi državni vrh. Prvi su se, naravno, oglasili nadležni ministri Marko Primorac i Ante Šušnjar.

Dok je Primorac umirivao javnost govoreći kako nema razloga za zabrinutost, pritom priznavši samo nekoliko minuta kasnije da država nema instrumenata za obuzdavanje inflacije, Šušnjar se istaknuo dvjema tvrdnjama. Najprije je poručio da će se sljedećega tjedna izmijeniti popis 30 osnovnih proizvoda kojima je Vlada zamrznula cijene, a zatim je izjavio da bi građani trebali pokazati društvenu odgovornost i kažnjavati trgovce koji neopravdano dižu cijene na način da proizvode kupuju drugdje.

Podsjeća to pomalo na izjave guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, koji je još potkraj 2023. rekao da se bori protiv inflacije tako da ne kupuje u trgovinama s visokim cijenama. No, pitanje je imaju li građani baš toliko izbora. Naime, cijene su u prosincu ponovno porasle za 3,4 posto na godišnjoj razini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Kazne zbog jednog centa

Osim toga, zanimljive su još neke pojave na našem tržištu. Tako se prije nekoliko dana pojavila vijest da je jedna ugostiteljica iz Našica kažnjena s 300 eura, jer je prilikom pretvaranja cijena iz kune u euro kapučino u njenom kafiću poskupio za jedan cent, kava s mlijekom za sedam, pivo od pola litre za osam, a pelinkovac za 10 centi.

Nešto recentniji primjer su poskupljenja flaširanih sokova i vode u trgovinama, koja su koincidirala s podizanjem povratne naknade sa sedam na deset centi. Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković proglasila je to neopravdanim podizanjem cijena, no iz Državnog inspektorata su otkrili kako neće izlaziti na teren jer to smatraju slobodnim formiranjem cijena na tržištu.

'Vezano uz navod o poskupljenju flaširanih napitaka nakon nedavnog podizanja povratne naknade za boce, uzevši u obzir kako pića (osim sirupa sa šećerom po litri), nisu obuhvaćena Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini, te budući da se formiranje maloprodajnih cijena proizvoda koji nisu obuhvaćeni Odlukom uređuje slobodno, ističemo da ne postoji pravna osnova za postupanje Državnog inspektorata vezano za ograničenja koja se odnose na formiranje maloprodajnih cijena pojedinih kategorija proizvoda te time i porast cijena koje su pod slobodnim formiranjem od strane trgovca. Ako trgovac povisi maloprodajnu cijenu pića, ona mora biti u skladu sa zaduženom (nabavnom, op.a.) cijenom pića. Ako trgovac oglašava i provodi posebne oblike prodaje, primjerice akcijsku prodaju, mora poštivati obveze u pogledu isticanja cijena određene Zakonom o zaštiti potrošača', poručili su iz DIRH-a.

Nije zakonski definirano

Time se otvara novo pitanje što zapravo jest, a što nije neopravdano podizanje cijena? Prema tumačenju DIRH-a, nepoštene trgovačke prakse koje se tiču određivanja cijena obuhvaćaju samo nepravilno preračunavanje iz kuna u eure, odnosno zaokruživanje na viši iznos u tom slučaju te kršenje Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena.

'Imajući u vidu nadležnost tržišne inspekcije Državnog inspektorata, ističemo da je pojam 'neopravdano povećanje cijena', propisan kroz odredbe Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kojim je propisano načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena pri uvođenju eura, odnosno poslovnim subjektima je bilo zabranjeno pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga. Međutim, imajući u vidu da se cijene na tržištu formiraju slobodno na temelju ponude i potražnje, ističemo da pojam 'neopravdano povećanje cijena' nije zakonski definiran propisima iz područja trgovine i zaštite potrošača.

Bitnim ističemo da tržišna inspekcija može provoditi inspekcijske nadzore isključivo u slučaju ograničenja maloprodajnih cijena proizvoda pravnim aktima Vlade Republike Hrvatske kao što je u slučaju Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini, kojom se određuje najviša razina cijene određenih proizvoda u trgovini na malo radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, s ciljem otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe potrošača određenim proizvodima u trgovini na malo na području Republike Hrvatske', objašnjavaju iz Inspektorata za tportal.

'Legalizirana pljačka'

Pritom na naš upit o tome koliko su imali inspekcijskih nadzora, ali i prekršajnih naloga te drugih postupanja zbog neopravdanog podizanja cijena, ali i nepoštivanja ograničenih cijena u protekle dvije godine iz Inspektorata nisu odgovorili. No, zato su otkrili da su od od 9. do 31. prosinca utvrdili 46 povreda Zakona o zaštiti potrošača, od čega se 26 slučajeva odnosilo na praksu trgovaca da navode cijenu na sniženju koja je bila veća od osnovne cijene te četiri slučaja poskupljenja na proizvodima kojima je cijena ograničena.

'Ova situacija u Hrvatskoj nije normalna i svi smo svjesni legalizirane pljačke', govori nam stručnjak za zaštitu potrošača Marko Paripović i dodaje da 'Vlada ima puno veće mogućnosti i mehanizme da to riješi'. Ovdje se Paripović osvrnuo na mjeru za koju je ministar gospodarstva priznao da nije dala željene rezultate. Naime, Vlada je u jeku vala inflacije odlučila sniziti PDV na prehrambene proizvode s 25 na pet posto, ali cijene su, unatoč tomu, nastavile rasti.

Mnogo veći učinak nije ostvarila ni spomenuta mjera ograničavanja cijena 30 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda. Šušnjar je priznao kako će se lista mijenjati, navodeći primjer jabuka, koje će ispasti s liste jer su cijene u proizvodnji naglo porasle.

'U redu je da se to napravi na 60 ili 90 dana, poslije to više nema učinka. Ako je neki udar, kad su cijene energenata išle 15 posto, a hrane 20 do 30 posto, ograničavanje cijena za osnovne artikle ima smisla neko vrijeme. Za to vrijeme, 60 do 90 dana, napravi se socijalna politika na način da se tržištu pusti da radi svoje, a najsiromašnije se rješava kroz socijalne transfere. Kroz ograničavanje cijena se lomi kretanje tržišta, što će na kraju dovesti do gore situacije od željene. Ta se mjera obraća siromašnima koji vide te cijene, na ostale to ne utječe. Veće su razlike na akcijama koje provode trgovački lanci. Građani više gledaju gdje su akcije, nego gdje su ograničene cijene koje određuje Vlada', objašnjava nam ekonomist i bivši ministar financija Ljubo Jurčić.

'Znak bolesti gospodarstva'

On smatra da izjave ministara gospodarstva i financija nisu korektne. Inflacija je, po njegovu mišljenju, znak bolesti gospodarstva. 'Inflacija do pet posto se smatra umjerenom i na nju nitko ne reagira. To vrijedi za razvijene zemlje. Hrvatska nije toliko razvijena zemlja, imamo dosta ljudi na granici siromaštva, tako da kod nas svako povećanje cijena pogađa značajan dio društva. Ministar gospodarstva bi trebao voditi promjenu politike i ekonomske strukture prema boljima radnim mjestima i većim plaćama. Kod nas nisu problem cijene, jer smo u Europi i to želimo. Imamo europske cijene, ali nemamo europske plaće i to je problem. Imamo velik udio stanovništva koji je siromašan', istaknuo je Jurčić.

Ministar Šušnjar je ranije poručio građanima da sami peku kruh kako bi prošli jeftinije. U svjetlu komentara o kretanju cijena poručio je i kako mu se javila poznanica koja je ispekla '50 kiflica za 7,50 eura'. Stručnjak za zaštitu potrošača smatra da bi i to moglo biti još jeftinije.

'Kupujem uglavnom u Sloveniji i Italiji, jer su ovdje cijene abnormalne. Kad ovdje kupite vrećicu stvari, vidite razliku u cijeni. Kod nas su cijene maksimalno napuhane. Kvalitetni proizvodi ne mogu ići više od postojećih scena, a primjerice najlošiji sirevi imaju istu cijenu kao i najbolji. To je sramota za naše tržište', objasnio je Paripović.

Osiguravanje proizvoda

Kako se inflacija više ne može kontrolirati, jer država, kao što je priznao ministar Primorac, nema alata za to, pitanje je iskorištavaju li to trgovci i ugostitelji. Mirko Budimir, potpredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca je u razgovoru za N1 odbacio teze o kartelu među trgovačkim lancima u Hrvatskoj, ali i o tome da su trgovci isključivi krivci za rast cijena.

Naglasio je kako se trgovačke marže nisu mijenjale u protekle tri ili četiri godine. Dodao je kako trgovci ostvaruju prosječnu maržu od otprilike dva posto, iz čega financiraju plaće svojih radnika, režijske troškove, ali i troškove uvođenja novih tehnologija. Za inflaciju krivi rast proizvođačkih cijena.

'Ako je proizvođač digao cijene za dva, tri posto, onda trgovac nema mjesta u marži to ublažiti. Trgovci su dio lanca, posljednji i najvidljiviji, pa ih je najlakše optužiti za podizanje cijena', istaknuo je Budimir dodavši da i država ubire svoju maržu kroz PDV.

'Najjednostavnije bi bilo osigurati proizvode, za koje se hvale da su ih zaštitili ograničenjem cijena, ukidanjem PDV-a pa da ti proizvodi konačno budu jeftiniji, a ne da hrvatski proizvodi budu jeftiniji u drugim zemljama', predložio je Paripović.

Podijeljena odgovornost

No, je li krivnja za porast cijena isključivo na građanima, koji povećavaju svoju potrošnju već 20 mjeseci zaredom i time potiču rast inflacije, odnosno, rječnikom vladajućih, ne kažnjavaju one koji 'neopravdano' podižu cijene ili je za to kriva struktura našeg uvozno orijentiranog i slabije produktivnog gospodarstva, kao što upozorava Jurčić ili su za to zaista krivi sami trgovci koji su odlučili iskoristiti cijelu situaciju, odnosno Vlada koja priznaje da nema instrumenata za zauzdavanje cijena? Odgovor je, čini se, u podijeljenoj odgovornosti.

'Dosad se nije dogodilo da ministar gospodarstva poziva na bojkot gospodarstvenika. On poziva potrošače i udruge da oni reguliraju tržište. Mi možemo pozvati građane da ne kupuju određene proizvode i tako nanijeti štetu gospodarstvu, ali nije na ministru da prebacuje taj dio problema na građane i udruge za zaštitu potrošača', zaključio je Paripović.