'To je u skladu s očekivanjima, oko tri posto. Imamo i procjene za 2025. i 2026. godinu. To trebamo korelirati i s rastom BDP-a, to ekonomska politika i definira, kad raste gospodarstvo, rastu i druge stvari koje su neželjene.

Apelirao bih na građane da budu odgovorni. Potrošnja se povećala, a prema glavnim faktorima indeksa rasta, vidimo da većina proizvoda nije drastično poskupjela. Apelirao bih na odgovornost, kako bismo spriječili neopravdani rast cijena, kojem su neki trgovci skloni. Bit će sankcionirani svi koji će neopravdano dizati cijene', rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar i podsjetio:

'Smanjili smo PDV na hranu, ali puni efekt te mjere nije realiziran, jer su u međvremenu cijene znatno povećane. Cijene energije su pod kontrolom Vlade. Koliko vidimo to nije drastično poskupjelo, vodimo računa o onima koji su najugroženiji', dodao je.

Promjene u reguliranju cijena

Lista 30 proizvoda s ograničenim cijenama, uskoro bi se mogla promijeniti. 'Krajem sljedećeg tjedna ćemo korigirati tu listu. Neke proizvode, poput jabuka, ćemo izbaciti s liste zbog visokih cijena proizvodnje. Neke ćemo dodati', naglasio je Šušnjar.

'Nama su izbori svaki dan kad govorimo o cijenama. Građani će sami odlučiti što će raditi. Ja kruh znam ispeći i ispekao sam ga koliko je potrebno za obitelj', dodao je te pozvao na sankcioniranje trgovaca koji neopravdano podižu cijene.

'Vlada je regulirala cijene osnovnih proizvoda, struje, plina i naftnih derivata. No, mi moramo biti odgovorni i sankcionirati one koji neopravdano podižu cijene. Kad pogledati, trgovci, pekari itd. zarađuju ekstraprofite. Biznis se radi da bi se osigurao profit, ali svi moramo imati društvenu odgovornost, naročito u teškim vremenima, kao što su bili iznad nas. Kad vlada donese mjere za zaštitu, onda bi to građani trebali osjetiti. Smanjenje PDV-ana hranu nitko nije osjetio, a trgovcima je PDV neutralan.

Ako smo skinuli PDV na pet posto, cijena proizvoda nije pala za toliko. Pritom ne govorim o hrani i proizvodima potrebnima za život. Pojedini lanci ne rade akcijske prodaje, primjerice odjeće, jer su procijenili da je to tržištu u redu. Pozivam na odgovornost kako ne bismo morali kažnjavati trgovce', zaključio je ministar Šušnjar.

Inflacija prema procjenama

'Naše procjene inflacije su bile između 2,9 i tri posto u 2024. godini. S obzirom na ovaj završni podatak, mislim da se radi o inflaciji od 2,975, čime smo vrlo dobro pogodili kretanje inflacije. U 2025. očekujemo smanjenje inflatornih pritisaka. U 2024. je inflatorni pritisak pao, što ne znači da su cijene pale, dapače, one rastu. U 2025. godini očekujemo stopu inflacije od 2,7 posto. Popuštanje inflatornih piritsaka bit će blaže, ali i dulje. Moramo biti svjesni utjecaja brojnih makroekonomskih indikatora. Ono o čemu nas izvještava ECB, kao institucija zadužena za donošenje adekvatnih mjera sugerira da je inflacija tu na neko dulje vreme da raste na nekom povećanoj razini. Neće to biti još ostvarenje želja o stopama inflacije od dva posto', komentirao je ministar financija Marko Primorac te nastavio:

'Vlada tome može doprinijeti držanjem deficita pod kontrolom i obuzdavanjem potrošnje, odnosno potražnje za određenim proizvodima i uslugama. Povećanje inflatornih pritisaka nastaje zbog povećanja potražnje za dobrima i uslugama na tržištu. Ako je potražnja veća, cijene su veće. Možda je i stabilan gospodarski rast, nekoliko puta veći od EU prosjeka, nešto što blago doprinosi povećanju inflatornih pritisaka. To osigurava porast plaća i zaposlenosti. Na nositeljima makroekonomske politike je naći balans između toga', rekao je ministar, pritom objasnivši kako dolazi do inflacije, ali i kako ju spriječiti.

'ECB kroz utjecaj na ključne kamatne stope nastoji osigurati veću ili manju svotu novca na tržištu. Kad je inflacija veća, kamate će se povećati, a banke će preusmjeravati svoje depozite u centralu. Kad potražnja padne, tako će padati i inflacija, ali time je ugrožen gospodarski rast. Kad ECB počne smanjivati kamatne stope, automatski se događa povećanje potražnje, što utječe na inflatorne pritiske. Vlada može nastojati svojim mjerama ne poticati dodatno inflacije i može za najugroženije građane osigurati od toga, kao i uvesti administrativne mjere za određivanje cijena', istaknuo je.

Ublaženi troškovi proizvodnje

Vlada je dosad ograničavala marže energenata i cijena struje i time je ograničila cijene u industriji. Time smo uspjeli ublažiti troškove proizvodnje u industriji, naglasio je Primorac te nastavio:

'Iako je inflacija blago povećana u odnosu na uobičajene stope i posebno je zabrinjavajuća za one s najnižim primanjima, moramo rasti da je stope blago rastu. Jasno je da, ako je nešto koštalo 100, procijenili smo da košta 102, a zapravo košta 103. Bili smo sučeni s inflacijom od gotovo tri posto, što je u skladu s procjenama i nadamo se da će se u 2025. blago sniziti na 2,7 posto.

Nema razloga za strah, niti bih plašio građane i poduzetnike. Pratimo situaciju u Njemačkoj i drugim najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Situacija u tim zemljama zanima naše poduzetnike, ako tamo dođe do pada potražnje to bi moglo utjecati na naše izvoznike. Nema razloga za zabrinutost, očekujemo da inflacija bude 2,7 posto', ustvrdio je Primorac.

Ništa od poreza na ekstraprofit

Ipak, ne bi uvodio porez na ekstraprofit, što zagovara dio javnosti kao jedno od rješenja za smanjenje inflacije.

'Porez na ekstraprofit bio je uveden jednokratno i smatrali smo da je tad to ispunilo svrhu. Taj porez može imati pozitivne i negativne konotacije. Ako netko kontinuirano pojašnjava da vlada nema instrumente za ograničavanje ponašanja dijela aktera na tržištu, jer štogod vlada učini, oni to izbjegnu, onda dio javnosti smatra da bi trebalo uvesti porez na ekstraprofit.

Zašto ti akteri ne misle da bi ti dionici ponovno izigrali vladu i podigli cijene za visinu poreza? Nema lijeka za inflaciju, niti to itko može riješiti odmah, instantno i sa svim mjerama koje postoje. Vlada nema instrumente za obuzdavanje inflacije, jer bi onda svaka vlada donijela dekret i spriječila rast cijena. Upogonili smo sve instrumente koje imamo i ne treba nitko nasjedati na to da se nešto može brzo i instantno.

Da ti kritičari znaju nešto o ekonomiji, onda bi trebali znati da širenje negativnog ozračja može ugroziti ekonomski rast i investicijsku klimu, pa i utjecati na inflaciju. Ovo nisu teme za potkusurivanje vlade, već za gospodarski rast. Nama je cilj osigurati financijsku stabilnost, gospodarski rast i fiskalnu odgovornost i s tim temama se nećemo olako igrati', zaključio je Primorac.