Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u veljači 2,4 posto, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na siječanjskih 2,5 posto, prema podacima Eurostata. Ovo je prvi pad inflacije od rujna prošle godine.

Najsnažnije su ponovno poskupjele usluge, za 3,7 posto, iako nešto blaže nego u siječnju. Cijene svježe hrane porasle su za 3,1 posto, što je njihov najsnažniji rast od početka prošle godine i gotovo dvostruko više nego u siječnju. Cijene energije ostale su na razini iz veljače 2024., nakon što su na početku godine porasle za 1,9 posto. Kada se isključe energija i svježa hrana, temeljna inflacija iznosila je 2,6 posto u veljači, a u siječnju je bila 2,7 posto.

Inflacija u Hrvatskoj 4,7 posto

Mjesečna usporedba pokazuje rast cijena u veljači za 0,5 posto dok su u siječnju pale za 0,3 posto. Energija je pojeftinila za 0,3 posto u odnosu na siječanj, kada su joj cijene porasle za 2,9 posto.

Najsnažniji rast cijena na godišnjoj razini u veljači zabilježen je u Estoniji, gdje su porasle za pet posto, a slijedi Hrvatska s rastom cijena od 4,7 posto, što je pad u odnosu na siječanjskih pet posto, kada je inflacija bila na najvišoj razini u nešto više od godinu dana.

Prema indeksu Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u veljači više za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u usporedbi sa siječnjem pale su za 0,2 posto.

Blizu Hrvatskoj u veljači bila je Belgija sa stopom inflacije od 4,4 posto dok je u Slovačkoj ona iznosila četiri posto. Najblaži rast cijena bilježila je Francuska s inflacijom od 0,9 posto.

ECB približava inflaciju cilju od dva posto

Niža inflacija potrošačkih cijena podržava stav da Europska središnja banka uspješno kontrolira inflaciju i približava je cilju od dva posto. Time se otvara prostor za fokusiranje na poticanje gospodarskog rasta. Očekuje se da će upravni odbor ove banke na sjednici u četvrtak smanjiti referentnu kamatnu stopu za četvrtinu boda, na 2,5 posto, piše Independent.

Ta stopa izravno utječe na troškove posuđivanja novca u cijelom gospodarstvu, pa bi njezino smanjenje moglo olakšati kreditiranje za kupnju nekretnina i širenje poslovanja.

Analitičari su već predvidjeli ovakvo smanjenje, a novi podaci podupiru tu odluku.

Zabrinutost zbog slabog gospodarskog rasta postala je izražena nakon što je gospodarstvo eurozone stagniralo u posljednjem tromjesečju 2024. Potrošači, i dalje pogođeni visokim troškovima života, ostali su oprezni u svojim potrošačkim navikama.

Trumpove carine kompliciraju stvari

Istovremeno se poslovni subjekti suočavaju s neizvjesnostima vezanim uz moguće nove carine na izvoz u SAD pod predsjedništvom Donalda Trumpa. Dodatnu nesigurnost stvaraju politička paraliza u Francuskoj, gdje nijedna stranka nema većinu za rješavanje proračunskog deficita, te prijelaz na novu vladu u Njemačkoj nakon izbora 23. veljače.

Nedavna istraživanja S&P Globala među menadžerima nabave pokazala su da je gospodarstvo eurozone u veljači jedva zabilježilo rast.

Ključno pitanje na sastanku ECB-a u četvrtak bit će hoće li predsjednica banke Christine Lagarde dati jasne naznake o daljnjim smanjenjima kamatnih stopa.

Iako je inflacija značajno pala sa svog vrhunca od 10,6 posto u listopadu 2022., neki pokazatelji i dalje ukazuju na povišene cjenovne pritiske. Troškovi usluga, široke kategorije koja uključuje sve od frizerskih usluga i hotelskih smještaja do ulaznica za koncerte i medicinske skrbi, ostali su na visokoj razini od 3,7 posto.

Porasla je tzv. neutralna kamatna stopa

Na posljednjem sastanku 30. siječnja ECB je istaknuo da je referentna stopa još uvijek dovoljno visoka da ograniči rast. Ako ta izjava izostane na nadolazećem sastanku, to bi se moglo protumačiti kao signal da će buduća smanjenja kamatnih stopa biti ograničena.

Visoki dužnosnici ECB-a upozorili su da nedavne promjene u gospodarstvu mogu ograničiti prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa.

'Nedavni dokazi sugeriraju da je vjerojatno završen period u kojem su rizici za inflaciju bili pretežno na donjoj strani', rekla je Isabel Schnabel, članica izvršnog odbora ECB-a. Također je istaknula da je tzv. neutralna kamatna stopa, pri kojoj gospodarstvo nije ni stimulirano ni ograničeno, porasla posljednjih godina, što bi moglo utjecati na daljnje odluke banke.