Pad rejtinga na razinu smeća onemogućit će plasman državnih obveznica u inozemstvu, smanjit će se priljev novog kapitala, pojačati izvlačenje novca iz zemlje i uvesti je u novu negativnu spiralu iz koje će se Hrvatska sporo i teško izvlačiti, usprkos očekivanom ulasku u EU, piše Večernji list.

Ekonomisti očekuju da će u 2013. uslijediti daljnje rezanje plaća, moguće i mirovina, u odnosu na prijedlog iz proračuna, samo je pitanje hoće li se na taj potez Vlada odlučiti samostalno ili će to učiniti u suradnji s MMF-om.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek kaže da je pad rejtinga očekivan jer je Vlada pokušala drugu godinu zaredom ići s istom pričom, s proračunom koji se konsolidira samo na prihodnoj strani, uz obećanje da će povećati investicije.

'Bilo je jasno da u to neće više nikoga uvjeriti', ističe Švaljek i kaže da Vlada nema druge nego rezati plaće. 'Nepotrebno se inzistira na dogovoru sa sindikatima, a dogovor o neisplati regresa i božićnice nije dovoljan. Mirovine ne treba dirati, ali nema puno argumenata za to da se ne diraju plaće iz proračuna', ističe Švaljek.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić odgovara na kritike da će se plaće smanjiti više od dvije milijarde kuna te da nema potrebe za dodatnim rezovima. 'Trebali smo biti skromniji s rezervacijama za javne investicije. Da smo u tome smanjili proračun jednu do dvije milijarde kuna, ukupan bi pogled rejting-agencija bio drugačiji', ističe Grčić te pojašnjava da Vlada nije svojom voljom išla ispod razine fiskalnog pravila.

'Rezerve koje smo našli u 2012. bilo je teško naći u 2013. godini, koja je dodatno opterećena dubiozama iz prethodnog razdoblja. Linić je izvukao na površinu 20 milijardi kuna skrivenih dugova za brodogradnju, zdravstvo, umirovljenički dug i slično i zbog toga je došlo do povećanja javnog duga. Znali smo da će 2013. biti najteža fiskalna godina. Pokušavamo naći prostor da ne ugrozimo standard građana, a da istodobno održimo investicijsku aktivnost', kaže Grčić te odgovara Lovrinčeviću da nema potrebe za rekonstrukcijom Vlade.

Snižavanje kreditnog rejtinga moglo bi i standard hrvatskih građana dovesti na razinu 'smeća', piše Novi list, upozoravajući na mogući rast kamata na kredite.

Vlada se u idućoj godini neće zaduživati na stranom tržištu, izravni je potez nakon snižavanja rejtinga. To znači da će se izvori financiranja tražiti u zemlji. No i u zemlji će kapital biti skuplji jer ga banke nabavljaju na vanjskom tržištu. Država će pritom biti u prednosti, što znači da će gospodarstvo i građani teže dolaziti do kredita.

Kako će bankarski sektor reagirati na novu situaciju, tek valja vidjeti, no mogućnost porasta kamata na kredite ne treba isključiti. I kao što će, primjerice, trošak kamata koje država u idućoj godini treba platiti porasti s 10-ak milijardi kuna na 12, tako bi se moglo dogoditi da i građanima porastu troškovi otplate zaduženja.