Upitali smo stoga profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Dragu Jakovčevića kako zamišlja Vujčićeve operacije i kakve posljedice po banke i konačno džep građana one mogu ostaviti. Ukratko, on misli da je HNB, po uzoru na Europsku centralnu banku, već odavno mogao opskrbiti banke jeftinim kunama kako bi one potaknule kreditiranje građana i gospodarstva.

HNB je i do sada kroz repo aukcije upumpavao novac u financijski sustav, no te su aukcije bile kratkoročne. Nova je guvernerova ideja ta da se novac posuđuje na rok od dvije do tri godine što otvara potencijal za značajnije monetarno popuštanje.

On bi mogao svašta, a ne radi ništa. Ovo je mjera kojom Vujčić želi uzeti dio programa profesora Ivana Lovrinovića koji je kao ekspert od strane Mosta nametnuo tu temu', rekao je Jakovčević tportalu.

Jakovčević objašnjava da HNB može bankama posuđivati novac kao što to radi Europska centralna banka na čelu s Mariom Draghijem, za nula kuna tj. besplatno što bi banke u konačnici potaknulo da taj novac proslijede gospodarstvu.

'Kod takvih repo aukcija HNB bespotrebno uzima zaloge. Na primjer, HNB banci posudi sto milijuna kuna, o od nje zauzvrat traži državne obveznice. Što će HNB-u zalog kad suvereno upravlja računima banaka i zna je li neka banka ugrožena. Te repo aukcije bi se mogle provoditi bez kolaterala', rekao je.

Što se beskamatnog kreditiranja banaka tiče, Jakovčević misli da je ono moglo početi i ranije, za vrijeme mandata guvernera Željka Rohatinskog: 'Ako bankama date kunski izvor, onda će se dugoročno dogoditi i kunsko kreditiranje što je gospodarstvu koje živi na kunskom tržištu jedino isplativo i moguće i još je bez rizika.'

U protivnom, dodao je, gospodarstvo se izlaže rizicima. Jakovčević misli da HNB može i mora napraviti još štošta. Primjerice, može se stimulirati kamata na štednju u kunama.

'Kada bi se stimulirala štednja u kunama, došlo bi do transfera iz eura. U bankama danas nude kamatu na eure 1,2 posto, dok je na kune primjerice 1,3 posto. Kada bi ponudili kamatu na kune od tri posto, svi bi transferirali štednju. Ali to se namjerno neće jer se preferiraju strani vlasnici koji imaju kapital u eurima. Radi se o neradu i strahu, iako nema straha od devalvacije i inflacije', zaključio je.

Guverner je u srijedu, objašnjavajući novinarima učinke ekspanzivne monetarne politike, rekao da postoji osam do devet milijardi kuna viška likvidnosti na financijskom tržištu što je tri puta više nego na području eurozone.

Što se novih financijskih injekcija tiče, količina jeftinih kuna na tržištu ovisit će Vladi: 'Što više Vlada učini sa svoje strane, monetarne će politika imati veći manevarski prostor', objasnio je Vujčić očekujući značajnije rezove u proračunu.