Kao što postoje euroobveznice, pa izdavatelj čija valuta nije euro, poput Hrvatske, može izdati obveznicu u eurima, tako postoje i panda obveznice za nekineske izdavatelje u juanima kojima se trguje na kineskom tržištu.

'Istočnoeuropske vlade koje se žele distancirati od Bruxellesa koristile su izlazak kroz ovaj financijski prozor da bi diversificirale svoju globalnu strategiju financiranja i pokazale da imaju i drugih opcija osim već standardnih europskih i američkih financijskih tržišta', naveo je Šonje.

Led je 2016. probila Poljska, a od 2017. najveći izdavatelj iz Europe Orbanova je Mađarska. Mađari su u dvije godine imali program izdanja od tri milijarde juana (oko 400 milijuna eura) panda obveznica.

Zašto ovu praksu, na koju se sada poziva Hrvatska, slijede Varšava i Budimpešta, a ne i druge europske zemlje?

'Zato što su izdanja panda obveznica skupa, neizvjesna, događaju se u nepoznatom pravnom okružju, a visoki dužnosnici Kine veoma loše reagiraju kada se primici od izdanja konvertiraju i iznose iz zemlje, iako je takva praksa posve dopuštena. Njihovo gledanje na pande je da onaj tko jednom uđe i ostane unutra. Sve skupa je dio državnog plana nametanja juana kao globalne valute koja bi se širila paralelno s globalnom važnošću kineskog gospodarstva', napisao je Šonje.

Postavlja se pitanje zašto bi netko plaćao razliku u kamatnim stopama i rizike? Na primjer, zadnje spomenuto mađarsko izdanje pandi iz prosinca 2018. nosilo je 4,3 posto na tri godine, dok se Mađarska u isto vrijeme mogla zadužiti na europskom tržištu uz 2,5 posto na pet godina. Postavlja se pitanje zašto bi netko plaćao toliku premiju radi ulaska na daleko i realno malo važno tržište?

'Prvo, zato što je spreman platiti tu cijenu da pošalje neku poruku. Kada je Orbanova vlada u pitanju, to može biti poruka za EU: mogu i bez vas, ima tko će mi dati novac. To je argument političke i financijske diversifikacije izvora financiranja države.

Druga poruka može biti samim Kinezima: mi smo vaši partneri u Europi, pouzdaniji od Nijemaca i Francuza, i pratimo vas od početka, nadamo se da će doći trenutak kada ćete pokazati zahvalnost. Nije slučajno to da su i Poljska i Mađarska iz skupine 16+1 koja se nalazi u Dubrovniku s Kinezima. Dok jedni to smatraju dobrim putem smanjenja ovisnosti o Bruxellesu, odnosno o Berlinu ili Parizu, drugi se pitaju koliko takva strategija ima smisla za zemlje EU-a koje svoje strateško uporište nakon ulaska u EU traže u dalekom komunističkom režimu. To jednostavno nema smisla', mišljenja je Šonje.

Kao treći razlog naveo je da panda obveznice mogu biti dio nekog skrivenog deala.

'Kompenzacija za nešto drugo, također politički posredovano i dogovoreno. Uopće ne treba sumnjati u to da lijepe riječi koje smo imali prilike čuti i pročitati zapravo znače: jeftino vam gradimo most, pa je red da i vi odigrate povratnu loptu. Sada bismo mogli o tome da nema besplatnog ručka i da nitko u timu ne želi igrača koji ne zna odigrati povratnu loptu, ali jasno vam je što želimo reći. Kako naš recesijski monitor preko obveznica od prvog izdanja sadrži i kineske prinose, možemo zaključiti: bili smo vidoviti', zaključio je Šonje.