objašnjenje stručnjaka

Što su panda obveznice i zašto nas Kinezi snube na njih?

11.04.2019 u 19:47

Bionic
Reading

Kineski premijer Li Keqiang pozvao je Hrvatsku da izda panda obveznice i uvrsti kinesku valutu renminbi (juan) u svoje devizne rezerve. Velimir Šonje, ekonomski analitičar i konzultant te vlasnik tvrtke Arhivanalitika, na svom blogu Ekonomski lab objasnio je o čemu je riječ

Kao što postoje euroobveznice, pa izdavatelj čija valuta nije euro, poput Hrvatske, može izdati obveznicu u eurima, tako postoje i panda obveznice za nekineske izdavatelje u juanima kojima se trguje na kineskom tržištu.

'Istočnoeuropske vlade koje se žele distancirati od Bruxellesa koristile su izlazak kroz ovaj financijski prozor da bi diversificirale svoju globalnu strategiju financiranja i pokazale da imaju i drugih opcija osim već standardnih europskih i američkih financijskih tržišta', naveo je Šonje.

Led je 2016. probila Poljska, a od 2017. najveći izdavatelj iz Europe Orbanova je Mađarska. Mađari su u dvije godine imali program izdanja od tri milijarde juana (oko 400 milijuna eura) panda obveznica.

Zašto ovu praksu, na koju se sada poziva Hrvatska, slijede Varšava i Budimpešta, a ne i druge europske zemlje?

'Zato što su izdanja panda obveznica skupa, neizvjesna, događaju se u nepoznatom pravnom okružju, a visoki dužnosnici Kine veoma loše reagiraju kada se primici od izdanja konvertiraju i iznose iz zemlje, iako je takva praksa posve dopuštena. Njihovo gledanje na pande je da onaj tko jednom uđe i ostane unutra. Sve skupa je dio državnog plana nametanja juana kao globalne valute koja bi se širila paralelno s globalnom važnošću kineskog gospodarstva', napisao je Šonje.

Postavlja se pitanje zašto bi netko plaćao razliku u kamatnim stopama i rizike? Na primjer, zadnje spomenuto mađarsko izdanje pandi iz prosinca 2018. nosilo je 4,3 posto na tri godine, dok se Mađarska u isto vrijeme mogla zadužiti na europskom tržištu uz 2,5 posto na pet godina. Postavlja se pitanje zašto bi netko plaćao toliku premiju radi ulaska na daleko i realno malo važno tržište?

'Prvo, zato što je spreman platiti tu cijenu da pošalje neku poruku. Kada je Orbanova vlada u pitanju, to može biti poruka za EU: mogu i bez vas, ima tko će mi dati novac. To je argument političke i financijske diversifikacije izvora financiranja države.

Druga poruka može biti samim Kinezima: mi smo vaši partneri u Europi, pouzdaniji od Nijemaca i Francuza, i pratimo vas od početka, nadamo se da će doći trenutak kada ćete pokazati zahvalnost. Nije slučajno to da su i Poljska i Mađarska iz skupine 16+1 koja se nalazi u Dubrovniku s Kinezima. Dok jedni to smatraju dobrim putem smanjenja ovisnosti o Bruxellesu, odnosno o Berlinu ili Parizu, drugi se pitaju koliko takva strategija ima smisla za zemlje EU-a koje svoje strateško uporište nakon ulaska u EU traže u dalekom komunističkom režimu. To jednostavno nema smisla', mišljenja je Šonje.

Li Keqiang sa suprugom  Cheng Hong u Zagrebu
  • Li Keqiang sa suprugom  Cheng Hong u Zagrebu
  • Li Keqiang sa suprugom  Cheng Hong u Zagrebu
  • Li Keqiang sa suprugom  Cheng Hong u Zagrebu
  • Li Keqiang sa suprugom  Cheng Hong u Zagrebu
  • Li Keqiang sa suprugom  Cheng Hong u Zagrebu
    +11
Kineski premijer Li Keqiang sa suprugom Cheng Hong u Zagrebu Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Kao treći razlog naveo je da panda obveznice mogu biti dio nekog skrivenog deala.

'Kompenzacija za nešto drugo, također politički posredovano i dogovoreno. Uopće ne treba sumnjati u to da lijepe riječi koje smo imali prilike čuti i pročitati zapravo znače: jeftino vam gradimo most, pa je red da i vi odigrate povratnu loptu. Sada bismo mogli o tome da nema besplatnog ručka i da nitko u timu ne želi igrača koji ne zna odigrati povratnu loptu, ali jasno vam je što želimo reći. Kako naš recesijski monitor preko obveznica od prvog izdanja sadrži i kineske prinose, možemo zaključiti: bili smo vidoviti', zaključio je Šonje.