'Uteg javnog duga jedan je od ograničavajućih faktora hrvatskog rasta. Lani smo očekivali blag rast, no  očekivanja su nam ove godine smanjena', kazao je Stojić i dodao kako i po pitanju oporavka investicija treba smanjiti očekivanja.

Rast BDP-a očekuje tek 2016. godine, no prema Stojićevim prognozama, on će biti popraćen rastom nezaposlenosti i povećanjem javnog duga.

'Rizike po naše projekcije vidimo u snažnijem no očekivanom razduživanju banaka, presporim predstečajnim nagodbama te produljenom, odnosno intenzivnijom slabošću inozemne potražnje. Pozitivni 'rizici' mogli bi proizaći iz efikasnijeg rješavanja insolventnosti poduzeća te nenaplativih bankarskih plasmana, slabljenja eksternih rizika, olakšavanja financiranja malih i srednjih tvrtki, kao i smanjenim regulatornim neizvjesnostima', navodi Stojić u svojim prognozama i dodaje kako u izbornoj godini ne očekuje neke značajne strukturne reforme.

'Strukturne reforme ostaju sramežljive u usporedbi s drugim zemljama, posebno u pogledu interne devalvacije s obzirom na nedovoljnu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva te odustajanje od značajnog poreznog rasterećenja cijene rada. Pravni sustav ostaje spor i kompleksan, baš kao i porezni, otežavajući upravljanje lošom imovinom, što je posebno važno imajući na umu duljinu očekivanog kreditnog oporavka. Ubrzana fiskalna konsolidacija nakon parlamentarnih izbora potkraj 2015. također bi kratkoročno mogla pogoditi rast, kao i ekonomski trošak neuspješnih predstečajnih nagodbi. Što dulje takvo stanje potraje, tim više je moguć negativan efekt na kapitalne investicije i potencijalan rast. Stoga je potrebna jasna strategija oko reformskih prioriteta, 'financiranja' poslovnog rasterećenja poduzeća, uz odgovarajuće kontingentne planove, kako bi se kreirao pozitivan šok u povjerenju tvrtki. Ako, štoviše, vladajući nastave smekšavati sindikate te uvjere aktere u realnom sektoru da je rezanje potrošnje ciljano kako bi se minimizirao inicijalni negativan utjecaj na ekonomiju, vidjeli bismo pozitivan utjecaj na srednjoročna ekonomska očekivanja', kazao je Stojić.

Dodao je kako imamo nisku inflaciju, međutim ističe kako je ipak ne bi nazvao deflacijom, jer je za to potreban jedno dulje razdoblje.

'Jedna pozitivna stvar tijekom ove godine, a koju očekujemo i naredne godine, veći je doprinos neto izvoza formiranju boljeg BDP-a', istaknuo je Stojić i objasnio utjecaj geopolitičkih rizika na hrvatski izvoz.

'Geopolitičke tenzije, sankcije u trgovinskoj razmjeni, usporavanje globalnog rasta gospodarske aktivnosti te slabija iskorištenost kapaciteta impliciraju slabije izglede za investicije u eurozoni pa shodno tome i hrvatski izvoz. Ne samo da hrvatski izvoznici imaju visoku prisutnost u zemljama koje podliježu potrebi za naglašenom strukturnom prilagodbom (poput Italije i zemalja Jugoistočne Europe), deflacijski pritisci i pogoršanje uvjeta financiranja mogu dodatno pogoršati konkurentnost hrvatskih izvoznika. No uz skromni rast uvoza zbog fiskalnog stezanja, razduživanja privatnog sektora i niskih cijena energenata, očekujemo da će robni deficit ove godine iznositi oko 15,5 posto BDP-a', kazao je Stojić.

'U javnim financijama vidimo samo velik broj kozmetičkih mjera i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani. Konkurentnost se pogoršava; svi naši istočnoeuropski konkurenti prošli su puno bolje od nas po pitanju izvoza', naglasio je Stojić i dodao kako je vrlo malo reformskih sadržaja razvidno u proračunu.

'Povrh toga, zaduživanjem države očekujemo porast bruto vanjskog duga na oko 112 posto BDP-a u 2015. godini', objasnio je Stojić i dodao kako je daljnji monitoring Europske komisije po principu 'mrkve i batine' pozitivan faktor.

'Imamo vrlo povoljnu stopu zaduživanja u odnosu na razdoblje iza nas. No postoji ta opasna iluzija; lakoća zaduživanja nije izgovor da se odgađaju reforme', naglasio je Stojić.

'U svjetlu slabih izgleda po kreditni i ekonomski rast, HNB zadržava ekspanzivnu monetarnu politiku ne bi li osigurala što povoljnije uvjete financiranja', dodao je Stojić u svojim prognozama.

Naglasio je kako je kuna slabija, ali stabilnija te da pozitivan doprinos BDP-u očekuje ne samo od daljnjeg rasta neto izvoza i financijske stabilnosti te interventnih mjera EU-a, već i od turizma.

Glavni ekonomist DB-a: Proizvodni pogoni iz Njemačke možda se presele u Hrvatsku?

Na konferenciji je sudjelovao i Stefan Schneider, glavni međunarodni ekonomist i direktor Makroekonomskih istraživanja iz Deutsche Banka, koji je dao kratak pregled svjetske ekonomije, objasnio ulogu Europske središnje banke i pokušao odgovoriti na pitanje jesu li Nijemci zaista drugačiji.

'Rast svjetskog izvoza i dalje je vrlo slab. A rusko-ukrajinska kriza utječe na europski ekonomski rast. Istočne članice EU-a, uključujući Finsku uvelike su ovisne o uvozu energije iz Rusije', kazao je Schenider.

Glavni ekonomist Deutsche Banka naglasio je kako su Francuska i Italija najproblematičnije članice Unije, jer ne provode reforme, nego samo pričaju o njima.

'Francuska ima problem s konkurentnošću, a Italija ima problem s produktivnošću', dodao je Schenider.

Dodao je kako čak i Njemačka, koja je dosta ovisna o uvozu, gubi na sjaju, a razlog tomu je geopolitička situacija i svjetska trgovina.

'Vidjet ćemo kamo će se seliti proizvodni pogoni iz Njemačke - možda u Poljsku, a možda i u Hrvatsku', istaknuo je Schenider.

Prema njegovim riječima, ECB-u prijeti rizik da postane loša banka, a to se ne smije dogoditi.