Ekonomska kriza i kontinuirana politička nestabilnost razlozi su što strani investitori bukvalno bježe sa Zapadnog Balkana. Iako nepotpuni, potvrđuju to i ovogodišnji izvještaji o direktnim stranim ulaganjima u zemljama u regiji. Bilanca stranih ulaganja je, naime, izuzetno loša u ovom dijelu Europe.

Agencija Anadolija (AA) istraživala je kretanja direktnih stranih investicija na Balkanu.

Tako je prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci 2012. ostvareno 56,7 milijuna konvertibilnih maraka stranih ulaganja, što je tek oko 29 milijuna eura.

Riječ je o dramatičnom padu stranih investicija u toj zemlji. Naime, priljev stranih investicija u 2011. je iznosio oko 289 milijuna eura, odnosno 2,2 posto BDP-a, što je više nego u 2010. kada je registriran priljev od 220 milijuna KM. Najviše je tada novca došlo iz Rusije, oko 64 milijuna eura, Austrije 54 milijuna eura i Srbije oko 48 milijuna eura.

U Bosni i Hercegovini je, očito, najteža situacija, a stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice ovakvog trenda.

'SWOT analiza ekonomija zemalja regije, a posebice BiH, pokazuje da, ekonomski gledano, postoji više slabosti nego prednosti i više prijetnji, nego prilika. Takvo stanje se može preobraziti, na kratak ili srednji rok, samo tako što će se povećati broj prilika u odnosu na prijetnje u ekonomiji. To se može ostvariti samo alijansama sa stranim kompanijama. Samo tako regija može brže napredovati. Strane kompanije mogu donijeti strani kapital, dobar menadžment, tehnologiju i obuku radnika. Gledajte, u BiH je u prvih devet mjeseci bilo 56,7 milijuna KM stranih investicija, a u istom razdoblju prošle godine čak 11 puta više! Imamo dramatičan pad stranih investicija, jer se ne popravlja poslovni ambijent', govori za agenciju Anadolija Vjekoslav Domljan, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Sveučilišta u Mostaru.

No Domljan naglašava da su šanse za regiju loše i da je malo izgleda da će na ove prostore doći moćne svjetske kompanije.

U Sloveniji je u prvih osam mjeseci ove godine uloženo 180 milijuna eura, što je dvostruko manje od prošlogodišnjih 350 milijuna eura u istom razdoblju.

Relativno stabilna je jedino Crna Gora, čije su direktne strane investicije premašile one u Hrvatskoj te je za prvih pola godine u Crnu Goru uloženo 176 milijuna eura. To je, ipak, manje nego u prošloj godini.

S druge strane, u prvom polugodištu 2012. Hrvatska je imala 154,4 milijuna eura direktnih stranih investicija u pola godine. Mediji u Hrvatskoj ocjenjuju da nema investicija u toj zemlji usprkos pozivima ulagačima, optimističnim najavama Vlade Hrvatske o investicijskom valu koji će pokrenuti ekonomiju. Sve je to, kako navode, mrtvo slovo na papiru.

Inače, između 1993. i prve polovine 2011. u Hrvatsku, koja sljedeće godine ulazi u Europsku uniju (EU), uloženo je skoro 25 milijardi eura stranog kapitala, što po stanovniku čini iznos od približno 5.600 eura.

U prvih sedam mjeseci 2012. neto ulaganja u Srbiju iznosila su 105 milijuna eura. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), na kontu direktnih stranih ulaganja u Srbiji je zabilježen minus od 120 milijuna eura, iako je Srbija prošle godine bila rekorder po stranim investicijama u regiji, jer je bila u plusu od 1,8 milijardi eura.

Prognoze govore da će Srbija nastaviti neslavan rekord u stranim ulaganjima te da će iz zemlje izaći više novca nego što je došlo. Posljedica tog trenda, kako upozoravaju eksperti, jest činjenica da je srbijanski dinar slabiji deset posto, inflacija viša od deset posto, a stopa nezaposlenosti porasla sa 24,4 na više od 27 posto.

Prema podacima Centralne banke (CB) Kosova, od 2000. godine pa sve do prvog tromjesečja 2012., direktna strana ulaganja na Kosovu dostižu iznos od oko 2,4 milijardi eura.

U prvom tromjesečju 2012., direktna strana ulaganja iznosila su 60,4 milijuna eura. No Kosovo je u velikoj mjeri ostalo nepogođeno financijskom turbulencijom na području eura.

'Kosovo ima velik potencijal za direktne strane investicije, uzimajući u obzir pravni okvir i niske poreze, dio je širokog tržišta CEFTA, prirodnih resursa, s posebnim osvrtom na rudarstvo, energetiku, turizam, obnovljive izvore energije. Zato pozivam poduzeća i potencijalne investitore da dođu i ulažu na Kosovu', izjavio je kosovski premijer Hashim Tachi prilikom nedavnog posjeta Švedskoj, pa mnogi očekuju da će investicije na Kosovu samo rasti.

Strane investicije u Makedoniji od 2007. do 2012. dostigle su 1,55 milijardi eura, izjavio je ministar financija Zoran Stavreski. Prema njegovim riječima, ovaj iznos duplo je viši u odnosu na cjelokupan priljev inostranih investicija od 1990. do 2005. godine.

Makedonija u međuvremenu želi povećati strane investicije pa će ponuditi državljanstvo strancima koji investiraju više od 400.000 eura i zaposle najmanje 10 radnika, rečeno je iz Vlade Makedonije.

Profesor Domljan upozorava kakve bi posljedice mogle biti ako se nastavi trend pada stranih investicija.

'Glavni faktor za veći priljev stranih investicija je politički ambijent. A i prije globalne krize, regija, a posebice BiH, imala je nizak kreditni rejting. Od početka krize stanje se pogoršava. Zemlje regije su izgubile status investicijskog rejtinga. A kada se investira, ne gleda se zemlja, već regija u cjelini. A to je važno za sagledavanje stranih investicija. Čitava regija ide prema dole, a BiH posebice. Posljedice su takve da će niska stopa rasta dovesti u pitanje otplatu inozemnih kredita. Dug raste po većoj stopi nego dohodak, što dovodi do ugrožavanja ukupne stabilnosti u zemlji. Sve ovo može dovesti i do platno-bilančnih problema. Zato će se i ove zemlje, kao Grčka, morati obraćati za dodatne kredite da bi vratile stare kredite. Posebice BiH upada u tu spiralu dužničkog ropstva', kazao je Domljan za AA.

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke (WB) za regiju jugoistočne Evrope, prosjek direktnih stranih ulaganja po glavi stanovnika je 285 dolara. Prema tom pokazatelju, direktna strana ulaganja u dolarima po stanovniku iznose u Srbiji 341, Kosovu 284, Albaniji 232, Makedoniji 199 i BiH 77 dolara po glavi stanovnika.

Direktne strane investicije u Europskoj uniji (EU) su se udvostručile u odnosu na 2010. kada je zabilježen drastičan pad. U EU je prošle godine ušlo 225 milijardi eura direktnih stranih ulaganja, što je 2,2 puta više nego u 2010., i devet milijardi manje nego 2009. godine.