Kombinacijom emigracije i gubitka stanovništva Hrvatska demografski starigubeći radno sposobno stanovništvo što nosi razorne posljedice. S padom nataliteta, upozorava Strmota, gubimo 20.000 ljudi godišnje, a doda li se iseljavanje u tu računicu, Hrvatska je na samom začelju svijeta, piše Poslovni dnevnik.

'Najpogođenije zemlje su Litva, Latvija, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska', kaže Strmota. U zadnjem valu iseljavanja u Irsku i Njemačku u posljednjih 7-8 godina, iselilo se oko 400 tisuća ljudi s hrvatskim državljanstvom.

'Problem je dobna struktura, to je ekonomski problem. Iseljavaju radno sposobni, a to znači da se smanjuje udio oni koji uplaćuju u mirovinski sustav i socijalni sustav. Od toga ne možemo pobjeći, nažalost, ni najoptimističnije prognoze ne vide povećanje radne snage0, dodaje Strmota.

Dodatni problem je što se kasno ulazi na tržište rada, vrlo rano izlazi, a prisutna je i neravnoteža onog što poslodavci trebaju i vještina i znanja koje radnici imaju, nadovezuje se njegov fakultetski kolega Krešimir Ivanda. 'Petina onih između 25 i 29 godina ne radi ni traži posao, a još je gore s ranim umirovljenjima nakon 50. godine života kada rapidno pada ekonomska aktivnost', kaže.