Usklađivanje mirovina, rad uz mirovinu, 13. mirovina, dodatni staž za sve majke te rješavanje pitanja penalizacije teme su o kojima su raspravljali predstavnici vlasti i umirovljeničkih udruga na konstituirajućoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe koja je održana ovog ponedjeljka. Zanimljivo, o gotovo svim temama bilo je riječi i ranije.

Naime, riječ je uglavnom o starim zahtjevima umirovljeničkih udruga koje se nadaju da će njihovim usvajanjem popraviti standard većine od 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika. S druge strane, vladajući u rijetkim trenucima zajedničke komunikacije s umirovljenicima, obećavaju kako će razmotriti sve prijedloge, ali to razmatranje dugo traje, a do same primjene najčešće i ne dolazi.

Ipak, nešto se kreće. Tako će svi umirovljenici od 1. siječnja sljedeće godine dobiti mogućnost rada na puno radno vrijeme uz primanje 50 posto iznosa mirovine. Ta je mogućnost dosad bila 'rezervirana' samo za dio umirovljenika koji svoje mirovine primaju po posebnim propisima. Sad će se ta mogućnost proširiti na sve, s obzirom na to da je broj zaposlenih umirovljenika sve veći. Samo prethodnog mjeseca ih je bilo oko 33.000.

'U europskim zemljama umirovljenici rade da si poprave kvalitetu života, a ne zato da prežive kao što je slučaj kod nas. Zato umirovljenici iz tih zemalja putuju, idu na krstarenja ili ljetuju po dva mjeseca', ustvrdila je članica Vijeća i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović dodavši da je stopa zaposlenih umirovljenika u Europi 25 posto, u skandinavskim zemljama čak 40 posto, a u Hrvatskoj - 2,8 posto.

Nema značajnijih povećanja

Dogovoreno je i kako će se promijeniti formula usklađivanja mirovina s trenutnih 70:30 posto u korist faktora većeg rasta plaća ili cijena na omjer 85:15 posto. No, analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper upozorava kako čak ni takva promjena neće u budućnosti jamčiti znatnije povećanje mirovina.

'U 2025. zaboravimo na postotke usklađivanja od četiri do osam posto jer je inflacija smanjena, a značajnog rasta plaća više neće biti! U tom slučaju nova formula 85:15 značit će rast mirovina za jedan do dva eura u odnosu na formulu 70:30', ustvrdio je.

Da bi umirovljenici preživjeli u takvim uvjetima, odnosno bili u stanju pokriti osnovne životne troškove, poput hrane, lijekova i režija, potrebne su i druge mjere. S obzirom na to da prosječna mirovina iznosi 571,46 eura, jasno je da je starijima teško 'krpati kraj s krajem'. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), najavili su isplatu novog jednokratnog dodatka već sljedećeg tjedna. No, namjera je umirovljeničkih udruga da taj oblik pomoći više ne bude jednokratan, već da se pretvori u 13. mirovinu.

Umjesto 13. mirovine, samo četvrtina?

Riječ je o modelu koji je poznat u većini europskih zemalja, koje 13. mirovinu najčešće isplaćuju uoči Božića ili tijekom sezone godišnjeg odmora. O tome se s vlastima pregovaralo tijekom prošle godine, a unatoč pozitivnim signalima još nije pronađen modalitet isplate. Sporan je, naime, iznos koji bi se trebao isplaćivati po godini staža. Naime, dogovoreno je da će se 13. mirovina isplaćivati po umnošku godina staža i jedinstvenog iznosa od tri ili pet eura. Prvu verziju predlažu vladajući, a drugu umirovljenički predstavnici. Ovdje kompromisa zasad nema.

'Prosječan staž u Hrvatskoj iznosi 31 godinu, što daje prosječan iznos dodatka od 155 eura. Prosječna mirovina prema ZOMO-u sada za kolovoz iznosi 571,46 eura, a prema podacima premijera čak 620 eura, ali bez međunarodnih mirovina. Dakle, taj dodatak bi iznosio tek 27 posto prosječne mirovine prema ZOMO-u ili prema premijeru samo četvrtinu prave mirovine. Dakle, opet bi se umirovljenicima dijelile mrvice', upozorio je Šemper.

On vladajućima predlaže da jednu mirovinu od 620 eura isplate umirovljenicima u dvije rate. Prva bi rata, prema njegovim riječima, trebala stići za Božić, a druga za Uskrs! Četrnaest isplata u godini imaju Španjolska, Portugal i Austrija, ali one svojim umirovljenicima isplaćuju pune ili značajno veće iznose mirovina.

Dvostruka kazna

Da se i ostvari Šemperov prijedlog slaba je to utjeha starijim osobama kojima su zbog ranijeg odlaska u mirovinu iznosi umanjeni. Takozvana penalizacija se tijekom protekla tri desetljeća nekoliko puta mijenjala, a od 1999. godine je trajna. To znači da se umirovljenicima koji navrše 65 godina ne vraća oduzeti dio mirovine zbog ranijeg umirovljenja.

'Prema starom Zakonu korisnici prijevremene mirovine za pet godina ranijeg umirovljenja imali su 'kaznu' od 6,65 posto, ali se ukidala navršenjem 65 godina života. Po novom Zakonu od 1. siječnja 1999., postotak umanjenja je bio trostruko veći – 18 posto, da bi ga ministar Vidović 2001. povećao na 20,4 posto, a što je najtragičnije, ta kazna je doživotna! Na pregovorima sa Sanaderom uspjeli smo 2007. smanjiti i penalizaciju na maksimalnih devet posto, ali ju je premijerka Kosor 2009. dolaskom krize natrag vratila na 20,4 posto. Nakon sindikalnog referenduma 2019. za pet godina penalizacija iznosi 12 posto ili 0,2 posto mjesečno', iznio je Šemper kronologiju lutanja vlasti s ovom odredbom.

Smatra kako su ranije umirovljeni kažnjeni dvaput. Prvo, zbog toga jer su ostali bez radnog mjesta, jer je većina prijevremeno umirovljenih izgubila posao u godinama kad više nije bilo mogućnosti zapošljavanja ili je bila prisiljena otići u mirovinu. Drugo, zbog spleta takvih okolnosti, mirovine su im trajno umanjene. 'Jedino bi bilo pravedno ukidanje penalizacije nakon 65. godine života, pa makar u 70. kada suprug(a) ode u nebeske visine', govori Šemper s dozom gorčine zbog ovog neriješenog pitanja.

Nemaju svi ista prava

Još jedno neriješeno pitanje, koje je praktički diskriminacija, jest i takozvani majčinski dodatak, odnosno dodani staž od šest mjeseci majkama koje su nakon 1. siječnja 2019. godine otišle u mirovinu. Sporno je to što sve žene, koje su rodile ili usvojile djecu, a umirovljene su prije tog datuma nemaju pravo na dodatak. Premijer Andrej Plenković u nekoliko je navrata najavio povećanje dodanog staža na 12 mjeseci, što bi se trebalo dogoditi 1. siječnja 2025. godine.

No, nijednom nije bilo riječi o proširenju tog prava na sve umirovljenice s potomstvom, koje u pravilu imaju niže mirovine od svojih bračnih partnera zbog kraćeg ostvarenog radnog staža. 'Tako premijer dijeli staž, kako je potrebno za neku kampanju! Kao pravnik trebao bi znati, da jedno te isto pravo mora vrijediti za sve žene, bez obzira kada su umirovljene. Sve drugo je diskriminacija. Kažu: 'Ne može retroaktivno'. Pa nitko ni ne traži da se povećana mirovina isplati od 1. siječnja 2019. godine, ali jednako pravo na 12 mjeseci staža moraju imati sve majke od dana kada zakon stupi na snagu", mišljenja je analitičar mirovinskog sustava.

O ovim pitanjima će biti riječi i na sljedećim sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koje bi se po novome trebale održavati svakog mjeseca, umjesto kao dosad jednom u dva mjeseca ili kad stigne poziv iz Vlade. Osim toga, dogovoreno je i osnivanje Vijeća umirovljenika na županijskoj razini kako bi se lakše rješavali i problemi starijih osoba na lokalnoj razini.