Uredbom Vlade o otklanjanju poremećaja na tržištu energije, od 1. listopada su uz zadržavanje subvencija, cijene struje, plina i grijanja preko toplane za kućanstva poskupjela za 10 posto. No, ova mjera vrijedi tek do 31. ožujka ove godine, tako da je pitanje kakve će biti cijene energenata na proljeće.

Zasad su takve, a time se voli pohvaliti i Vlada, da gotovo i nema povoljnijih u Europi. Donekle takvu sliku pokazuje i Indeks cijena energije u kućanstvu (HEPI), kojeg su sastavili Energie-Control Austria, mađarsko kontrolno tijelo MEKH i grčka konzultantska tvrtka VaasaETT.

Oni su indeks kreirali na prosječnim cijenama struje i plina u eurima po kilovatsatu, ali i po PPS-u, odnosno umjetno stvorenoj novčanoj jedinici standarda kupovne moći, kojom se prikazuje istu količinu dobara i usluga koja se može kupiti u svakoj zemlji. PPS je varijabla koju u svojim analizama koristi i Eurostat.

Blizu europskog prosjeka

No, vratimo se na materiju. Indeksom su obuhvaćene cijene struje i plina 3. siječnja ove godine u 33 europska glavna grada. Cijene struje su, pokazuje indeks, značajno varirale.

Tako su najviše bile u Berlinu (40,4 centa po kWh), Bruxellesu (38,5 centi po kWh), Kopenhagenu (37,5 centa po kWh), Londonu (36,8 centa po kWh) i Bernu (36,4 centa po kWh).

Najniže cijene su, pak, zabilježene u Budimpešti (9,1 cent po kWh), Kijevu (9,8 centa po kWh), Beogradu (10,5 centa po kWh), Podgorici (11,1 cent po kWh) i La Valletti (12,3 centa po kWh).

Zagreb se nalazi među jeftinijim gradovima, s prosječnom cijenom električne energije od 15,8 centa po kWh. Prosjek unutar EU je 25,5 centa po kWh, a u svim analiziranim zemljama 24,4 centa po kWh.

No, gledajući standard kupovne moći (PPS), za kilovatsat električne energije najviše trebaju izdvojiti građani Praga (43,9 PPS-a po kWh). Po tom kriteriju slijedi Berlin (36,1 PPS-a po kWh), Nikozija (35,1 PPS-a po kWh), Rim (34,8 PPS-a po kWh) i Bruxelles (34,1 PPS-a po kWh).

Najpovoljniji su Oslo (10,6 PPS-a po kWh), La Valetta (13,6 PPS-a po kWh), Budimpešta (13,8 PPS-a po kWh), Helsinki (14,5 PPS-a po kWh) i Stockholm (16,1 PPS-a po kWh).

Zagreb spada u red gradova gdje je struja priuštivija, iako su ispod njega još povoljniji Beograd, Ljubljana, Podgorica, Luksemburg, Bern i Amsterdam. U hrvatskoj metropoli je paritet kupovne moći 23,1 PPS po kWh. Zanimljivo, europski je prosjek 27,3 PPS-a po kWh, a prosjek svih analiziranih zemalja 26,1 PPS-a po kWh.

Različiti čimbenici cijena

Analiza je pokazala da su cijene električne energije mahom niže u zemljama srednje i istočne Europe, dok su na zapadu i sjeveru znatno više. Stručnjaci ove razlike pripisuju različitim čimbenicima, među kojima su i subvencije kakve postoje i u Hrvatskoj.

'Različiti energetski miks u proizvodnji (ovisnost o prirodnom plinu, obnovljivim izvorima energije i drugi), strategije nabave i cijena dobavljača, unakrsno subvencioniranje, kombinacija tarifa i mjere potpore koje su još uvijek na snazi ​​na nekim tržištima, imaju utjecaj na formiranje cijena', objasnile su za Euronews voditeljica projekta HEPI Rafaila Grigoriou, i viša analitičarka podataka VaasaETT-a Iliana Papamarkou.

Uz to, analiza je pokazala da, unatoč nižim cijenama, u srednjoj i istočnoj Europi slabija kupovna moć čini električnu energiju znatnim izdatkom kućanstava. Tako ispada da je u gradovima zapadne i sjeverne Europe povoljnije plaćati električnu energiju, unatoč višim cijenama.

Plin u Zagrebu povoljniji i priuštiv

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvoj polovini prošle godine bila u skupini zemalja EU-a s najnižim cijenama struje i plina za kućanstva, znatno nižim od europskog prosjeka. Tako je prosječno kućanstvo izdvajalo 14,72 eura za 100 kilovatsati struje te 4,5 eura za 100 kilovatsati plina.

Govoreći, pak, o plinu, indeks HEPI je pokazao kako je on daleko najskuplji u Stockholmu (33,3 centa po kWh). Slijede Amsterdam (18,3 centa po kWh), Bern (17,4 centa po kWh), Rim (15 centa po kWh) i Beč (14 centa po kWh).

Najjeftiniji su Kijev (1,8 centa po kWh), Budimpešta (2,5 centa po kWh), Beograd (4,6 centa po kWh), Zagreb (4,9 centa po kWh), Bratislava i Bukurešt (6,2 centa po kWh). Europski je prosjek 11,1 cent po kWh, a prosjek svih analiziranih zemalja 10,7 centa po kWh.

Što se, pak, tiče životnog standarda, najmanje priuštiv plin je u Stockholmu (28,3 PPS-a po kWh), Lisabonu (16,8 PPS-a po kWh), Sofiji (16,1 PPS-a po kWh), Rimu (15,6 PPS-a po kWh) i Amsterdamu (15,5 PPS-a po kWh).

Najpriuštiviji plin je u Budimpešti (3,8 PPS-a po kWh), Londonu (7 PPS-a po kWh), Zagrebu (7,2 PPS-a po kWh), Beogradu (7,6 PPS-a po kWh) i Bratislavi (7,7 PPS-a po kWh). Europski prosjek je 12 PPS-a po kWh, a prosjek svih analiziranih zemalja 11,6 PPS-a po kWh.

Očekuje se poskupljenje plina

Grigoriou i Papamarkou razlike u cijenama plina pripisale su različitim strategijama nabave i određivanja cijena, razinama skladištenja, temperaturi i vremenskim uvjetima, međupovezanosti s drugim tržištima, unakrsnom subvencioniranju i kombinaciji tarifa.

Inače, početkom veljače plin je na TTF-u poskupio otprilike 11 posto, a od sredine rujna za čak 50 posto. Najjeftiniji je lani bio u ožujku kada je za magavatsat trebalo izdvojiti 29,13 eura. Posljednjeg dana siječnja istekao je cjenovni limit kojeg je Europska komisija uvela krajem 2022. godine kako bi obuzdala naglo poskupljenje plina zbog sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina cjevovodima Yamal-Europe i Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora koji je uništen u eksploziji.

U Europi plin trenutno košta 52,7 eura po megavatsatu. Kako navodi HUP u svojoj analizi, 'glavni razlog porasta cijene je brže pražnjenje skladišta plina u Europi zbog nižih temperatura. EU od svojih zemalja članica zahtijeva da skladišta plinom moraju biti minimalno 50 posto puna tijekom veljače, a trenutačna razina popunjenosti je 53 posto, što nije toliko daleko od granice. Ono što brine dionike na tržištu je što se ovo brže pražnjenje zaliha plina iz skladišta mora nadomjestiti tijekom ljetnih mjeseci, ali po puno većoj cijene od očekivane, što će se vrlo vjerojatno preliti na potrošače s višim cijenama'.

Uz kineske carine na američki LNG, očekuje se kako će 'cijena plina do kraja godine biti na razini između 50-60 eura po MWh', navode u HUP-u.