Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je četvrto tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto.

No, to je slabiji podatak nego što se očekivalo. Od šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih troje očekivalo je rast BDP-a između 0,7 i 4 posto, dvoje stagnaciju, a jedan pad od 6 posto.

Ipak, gospodarstvo je na putu oporavka, nakon što je prošle godine zbog posljedica pandemije koronavirusa palo rekordnih 8,4 posto.

Pad gospodarstva u prvom tromjesečju posljedica je daljnje slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je znatno manji pad nego u prethodnom kvartalu.

Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 0.9 posto na godišnjoj razini, također znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje. Pritom je izvoz roba porastao 8,3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 1 posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto.

No, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 4,2 posto u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto na godišnjoj razini.

Iznad prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju porastao 5,8 posto na kvartalnoj razini, dok je na godišnjoj razini skliznuo 0,9 posto.

Tako je u odnosu na prosjek Europske unije hrvatsko gospodarstvo zabilježilo bolje rezultate.

Naime, prema podacima Eurostata, sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u odnosu na prethodni kvartal skliznuo 0,4 posto.