'PDV je povećan, kao i porez na dividendu, a spremaju se i novi porezi pomoću kojih javni sektor namjerava doći do više novca. To će drastično utjecati na BDP. Ako povećanjem PDV-a za jedan posto prihodujemo milijardu kuna, nikako ne znači da ćemo povećanjem za dva posto dobiti dvostruko više. Rast PDV-a može se prevaliti na potrošače, cijenu kapitala ili rada, a sve to usporava gospodarske aktivnosti', upozorio je Zgombić napomenuvši da neučinkovita država nastoji, zbog pada BDP-a, namaknuti si novac kroz nove i više poreze, umjesto da smanjuje svoje troškove.

I porez na dividendu, kako je dodao, prevaljuje se na potrošače ili čimbenike u proizvodnji. 'Govorimo o investicijskoj klimi, a nismo ni svjesni da proizvodnja odlazi iz zemlje dijelom i zbog poreza na dividendu. Kada imate viši porez na dividendu, smanjuje se i sklonost ulaganjima', ustvrdio je Zgombić koji smatra da porez na nekretnine neće biti tako skoro uveden zbog više razloga među kojima su i nesređene zemljišne knjige.

Iako je porezni sustav bitan, Zgombić je naglasio da nije jedini čimbenik kod odlučivanja o investicijama: 'Kada dolaze ulagači iz Austrije ili Njemačke, uglavnom govore o pravnoj sigurnosti. Kada bismo imali porezni sustav ujednačen kao u tim zemljama, ostalo bi nam ključno pitanje pravne sigurnosti. A ona je katastrofalna i, izostanu li tu promjene, posebice kod postupanja organa uprave, vrlo teško ćemo moći govoriti o pravnoj državi', ustvrdio je Zgombić koji dvoji u opravdanost utvrđivanja minimalnih plaća.

Govoreći o pretpostavkama za održivi gospodarski rast, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ukazao je na višegodišnje zanemarivanje industrijske politike: 'Dugo smo mislili da je novac sve. Naravno, bitan je za građane i poduzetnike, ali ne i državu za koju je samo slika proizvodnje dobara i usluga. Ukoliko toga nemate, nemate ništa. Mi imamo kunu, ali smo zapravo uveli euro koji je slika gospodarstva EU-a te sada moramo dostići učinkovitost tih zemalja.'

Sve zemlje koje su izašle iz krize, kako je naglasio, imale su planove za to: 'Države koje su to shvatile ušle su u krizu i iz nje izašle. Mi pričamo o strukturnim reformama, ali ne znamo koji elementi i odnosi čine strukturu. Pričamo o investicijskoj klimi, a ne navodimo koje čimbenike treba mijenjati. Stalno govorimo kako je bitna cijena rada, a uvozimo proizvode iz zemalja u kojima su plaće puno veće nego kod nas. Očigledno, bitna je tehnološka razina i znanje koje imamo, ali ga naša politika ne koristi, već se oslanja na metodu pokušaja i promašaja ili koristimo znanja iz zemalja koje nam ne mogu pomoći.

Jurčić se založio za veću ulogu države u osmišljavanju gospodarskog razvoja, posebice podizanja tehnološke razine: 'Nije Silicijska dolina nastala slučajno, kao ni Hollywood. No naši političari vode državu kao da vode poduzeća, pa tako rješavaju, primjerice, probleme DIOKI-ja, a ne čitave kemijske ili tekstilne industrije. Uloga politike ide do razine sektora.'

Za osiguranje rasta bitno je, kako je naglasio, zaposliti čimbenike o kojima ovisi rast: 'Imamo više od pola milijuna nezaposlenih, a ne 300 tisuća. Kod nas je najniža stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u Europi, a imamo neobrađene zemlje, manje sijemo i zatvaramo tvornice', upozorio je Jurčić koji smatra nedopustivim da se ne pomogne poljoprivredi stradaloj uslijed suše.