U analizi objavljenoj u Sarajevu stoji procjena kako će ove godine BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija u prosjeku zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda od 3,4 posto, što je dvostruko manje nego u 2021., kada je taj rast bio 7,6 posto, no istodobno je znatno više u odnosu na projekcije za 2023., kada se očekuje usporavanje gospodarskog rasta i njegov pad na razinu od 2,8 posto za cijelu regiju.

U ovoj godini najveću stopu rasta BDP-a zabilježila je Crna Gora, gdje bi on mogao završiti na razini od 6,9 posto, dok je najlošije stajalo makedonsko gospodarstvo s rastom BDP-a od skromnih 2,1 posto. Dramatični rast inflacije osjetio se i na ovom dijelu europskog kontinenta pa je ona u prosjeku za sve države regije do listopada dosegnula 12 posto, no u BiH je iznosila čak 16 posto.

"Vlade na zapadnom Balkanu provode nužne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika jer se javlja značajno povećanje javnih rashoda", kazala je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu. Istaknula je kako je od ključnog značenja da mjere koje se poduzimaju zaštite najranjivija kućanstva i tvrtke, a Svjetska banka ostaje pripravna pomoći tim nastojanjima.

U državama kakva je BiH, stoji u analizi, najozbiljniji domaći rizici po financijsku stabilnost ostaju neriješeni politički problemi, izostanak reformi koje traži Europska unija, ali i utjecaj rasta cijena energenata što će značiti pritisak na fiskalni sektor. Uz to prijete i poremećaji u proizvodnji i trgovini kao rezultat globalnih kretanja odnosno rata u Ukrajini.