Jubilarnim 50. Svjetskim gospodarskim forumom (WEF), održanim ovog tjedna u Davosu, dominirale su teme borbe protiv klimatskih promjena i jačanja 'kapitalizma dionika', ideje društveno odgovornog upravljanja tvrtkama koju svjetski čelnici sve više prihvaćaju.
Pripadnici svjetske gospodarske i političke elite okupljeni u švicarskom zimovalištu – među kojima je bilo osam od deset predsjednika uprava najvrednijih svjetskih kompanija - razgovarali su na više od 350 sjednica, prezentacija i radnih stolova o nizu aktualnih globalnih tema, poput usporavanja globalnog gospodarskog rasta, trgovinskih ratova, te geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.
No, čini se da je velikim brojem rasprava prevladavao osjećaj da je potrebno promijeniti dosadašnju paradigmu prema kojoj su uprave kompanija odgovorne samo svojim vlasnicima odnosno dioničarima.
Paradigma 'kapitalizma dionika' (stakeholders capitalism), odnosno ideja da tvrtke trebaju stremiti 'višim ciljevima' a ne samo osiguravati profit za svoje dioničare, dosegla je prijelomnu točku, ocijenio je na jednom od panela u Davosu predsjednik uprave tvrtke Salesforce Marc Benioff.
'Kapitalizam kakav poznajemo je mrtav. Opsesija maksimiziranja profita za dioničare dovela nas je do nevjerojatnih nejednakosti u društvu i globalne klimatske krize', rekao je Benioff.
Odgovorni kapitalizam
Umjesto toga, dodao je, tvrtke trebaju istražiti načine da pridonesu dobrobiti svih dionika: klijenata, zaposlenika, dobavljača, lokalne zajednice – i dioničara.
'Kad pokušavate biti odgovorni prema svim dionicima, a ne samo prema vlasnicima odnosno dioničarima, tvrtke mogu biti sjajna platforma za promjene. Dobra vijest je – a mislim da je to vidljivo i ovdje u Davosu - da je kapitalizam dionika napokon došao do prijelomnice', naglasio je Benioff.
Njegove riječi odražavale su stajališta velikog broja drugih gospodarstvenika i političara okupljenih na ovogodišnjem WEF-u, no ideja kapitalizma odgovornog prema svim dionicima zapravo nije nova.
vezane vijesti
Tijekom panela WEF-a pod nazivom 'Upravljanje kompanijom 21. stoljeća', Kevin Sneader iz tvrtke McKinsey & Co. podsjetio je da je društveno odgovorni kapitalizam zagovarao još 1776. godine Adam Smith u svojoj slavnoj knjizi 'Bogatstvo naroda'.
'Smith je vrlo jasno govorio o tome da poslovni ljudi imaju odgovornost prema zajednici kako bi svi imali koristi i kako bi se svi obogatili. Mislim da smo u međuvremenu pomalo zaboravili na to', rekao je Sneader.
Dodao je da smatra kako nekoliko faktora pridonosi obnovi ideje kapitalizma dionika, među kojima su povećavanje nejednakosti unatoč snažnom gospodarskom rastu, globalizacija, nove tehnologije, kao i nepovjerenje javnosti prema globalnim kompanijama.
'Kad sve to uzmete u obzir, dobijete koktel koji nam, po mom mišljenju, govori: 'Došlo je vrijeme da stvari počnete raditi na drugi način'', rekao je Sneader.
Klimatske promjene
Druga važna tema ovogodišnjeg foruma u Davosu bila je borba protiv klimatskih promjena, koja je zapravo izravno povezana s idejom društveno odgovornog kapitalizma.
U tom je smislu ozračje samita drugu godinu zaredom odredila 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je pozvala na hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.
Utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab (81) također je podržao paradigme društveno odgovornog kapitalizma i snažnije borbe protiv globalnog zagrijavanja.
Schwab, koji od 1971. poziva svjetsku elitu u idilični alpski krajolik na istoku Švicarske, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike.
Na konferenciji za tisak podsjetio je novinare da se svijet nalazi u 'izvanrednom stanju'. 'Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena', rekao je Schwab. 'Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život', dodao je.
Trump je počeo slušati
Premda se forum u Davosu često kritizira kao mjesto na kojemu se puno govori, a malo toga konkretno postiže, ovogodišnji 50. sastanak mogao bi predstavljati simbolični iskorak za globalne političke i gospodarske čelnike na putu prema klimatski održivijem svijetu i pravednijem kapitalizmu.
Čak je i klimatski skeptik broj jedan, američki predsjednik Donald Trump, u Davosu prihvatio globalni akcijski plan sadnje tisuću milijardi stabala do 2030. godine i, prema riječima nekih sudionika, pokazao naznake da je počeo slušati što brine kompanije glede klimatskih promjena.
Ovogodišnji Davos ugostio je više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta. Na samitu je sudjelovao niz uglednih gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika, te stotinjak šefova država ili vlada i čelnika međunarodnih institucija, među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
U Davosu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao na tri panela i održao niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dužnosnicima.
