Nacrt talijanskog proračuna za iduću godinu predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, što je osjetno više no što se obvezala prethodna talijanska vlada i povećava rizik daljnjeg rasta ionako ogromnog talijanskog javnog duga i kršenja europskih proračunskih propisa.

"U slučaju Italije postoji rizik. Italija nas brine jer proračunski planovi nisu u skladu s fiskalnim okvirom Europske unije", kazao je Klaus Regling na konferenciji za novinstvo u Luxembourgu.

Čelnik Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) čija je zadaća pomoći zaduženim zemljama eurozone naglasio je ipak da se talijanski problemi s dugom razlikuju od onih Grčke koja je u proteklih deset godina od eurozone dobila tri paketa financijske pomoći.

"Zapravo nema razloga za paniku", kazao je Regling, ističući razliku između sadašnje talijanske situacije i dugotrajne krize u Grčkoj.

Temelji su talijanski pokazatelji puno solidniji budući da Italija ima tek ograničeni nominalni deficit i višak u tekućoj bilanci plaćanja, precizirao je čelnik europskog fonda, dodajući da talijanski dug u prosjeku ima relativno duge rokove dospijeća, što zemlju štiti od pritiska tržišta.

Upozorio je ipak da se talijanski bankovni sektor suočava s rizicima zbog viših prinosa na državne obveznice, koji smanjuju vrijedost velikih obvezničkih portfelja u vlasništu banaka i mogli bi ih prisiliti na dokapitalizaciju.

Nakon usvajanja proračunskih planova u listopadu troškovi državnog zaduživanja naglo su porasli a razlika u prinosima na 10-godišnje talijanske i njemačke državne obveznice nakratko je dosegnula najvišu razinu u pet i pol godina, napomionje Reuters.

"Žalosno je to što se događa talijanskim bankama jer su bile na dobrom putu", ustvrdio je Regling, izdvajajući među pozitivnim trendovima naglo smanjenje udjela nenaplativih dugova u njihovim bilancama i reforme.

"Trend je bio prilično pozitivan a sada trpe negativne posljedice pogoršanja u portfelju državnih obveznica a one se automatski prelijevaju. Tako se njihova situacija ponovo zakomplicirala", zaključio je.

Upitan treba li Italija razmotriti mogućnost traženja financijske pomoći ESM-a za banke kao što je 2012. godine napravila Španjolska, odgovorio da je sadašnja situacija drugačija zbog strožih europskih propisa o pomoći bankama i državama.

"Trenutno ne bih preporučio da se napravi isto (što je napravila Španjolska)", kazao je Regling.

Iako su se talijanski dužnički problemi već prelili u tamošnji bankovni sektor, njihovo je širenje na ostale zemlje eurozone zasada vrlo ograničeno, istaknuo je.

Zahvaćena je tek "jedna ili dvije" grčke banke, ali njima probleme zadaje i jako visoka razina nenaplativog duga, istaknuo je čelnik ESM-a, ne navodeći imena grčkih zajmodavaca.