Recept za Sacher tortu, vozni red vlakova do Novske, audio zapisi mahnitih političara i cijena kilograma brašna u trgovini na drugom kraju grada. Držimo li u ruci pametni mobitel, možemo reći da su nam sve te nabrojane stvari dostupne na dlanu. Zapravo, na dlanu držimo znanje cijelog svijeta. I iako je taj mobitel posljednji krik dostupne tehnike čije je postojanje plod desetljećima dugog razvoja, ono što nam zaista omogućava uvid u neopisivo mnoštvo informacija jest – internet

Korijeni mu sežu u sam kraj šezdesetih godina prošlog stoljeća i projekt koji su za američko ministarstvo obrane razvijala tamošnja sveučilišta. No, pravi procvat doživio je tijekom zadnjeg desetljeća kad je tehnologija za spajanje računala na rastuću svjetsku mrežu podataka postala široko dostupna prosječnim građanima koji su istovremeno uživali i plodove tržišne utakmice u kojoj su kompjuteri bivali sve jeftiniji.

Devedesete godine, zbog toga, predstavljaju i jednu drugu, možda i mnogo važniju granicu od one koja postoji samim prelaskom iz drugog u treći milenij. Oni koji su odrastali tijekom devedesetih, a radi se o generacijama rođenima 1985. godine i ranije, posljednja su ljudska generacija koja se sjeća kakav je bio život prije interneta.

O iskustvu kako je biti pripadnik generacije koja se sjeća kako je to kad se treba s nekim sastati u gradu i nije moguće odmah javiti ako kasnimo, piše Michael Harris u svojoj novoj knjizi 'Kraj odsutnosti: povratak onome što smo izgubili u svijetu stalne povezanosti'. Za razliku od mnogih koji se bave utjecajem moderne tehnologije na današnje generacije, Harris se bavi točno onom skupinom koja je suprotna tzv. milenijskoj generaciji. Ti ljudi su, zaključuje on, izumiruća vrsta.

'Ako ste rođeni prije 1985. onda znate i kakav je život s internetom, ali i kakav je život bez njega. Vi ste na hodočašću iz doba Prije u doba Poslije', piše Harris. Biti u takvoj situaciji je privilegija, dodaje. 'Ako smo mi posljednji ljudi u povijesti koji poznaju život prije interneta, onda smo i jedini preostali koji, takoreći, govore oba 'jezika'. Jedini smo prevodioci između Prije i Poslije', piše on.

Za razliku od mnogih koji su danas skloni kritizirati novu, milenijsku, generaciju, posebno s obzirom na dostupnost informacija i zabave koju im je omogućio internet, ali i s time povezanu promjenu u kulturi za koju nemali broj kritičara govori da je naviknula mlađe generacije da sve dobivaju "na dlanu", Harris se ne bavi time. On prihvaća da se radi o smjeni u kojoj nova generacija koristi tehnologiju koja joj je dostupna – baš kao i svaka generacija do sad.

Kritike da je milenijska generacija nezahvalna, ali i anemična te nesposobna donijeti poticaj koji bi donio novih zamah, prije svega svjetskom gospodarstvu, ali i drugim sektorima društva, stvarno su brojne. Generalizacija te dobne skupine možda je najizraženija u marketinškim krugovima gdje svaka tvrtka koja imalo truda ulaže u reklamiranje i promociju pokušava proniknuti u tajnu onoga 'što je zanimljivo milenijskoj generaciji', dobnoj skupini od 18 do 35 godina starosti.

No, pojedina istraživanja pokazuju da je, baš kao što je slučaj i sa svim generacijama dosad, potrebno voditi računa o razlikama među pojedinim grupama unutar milenijske generacije. Jasno, određena generacija, bilo to oni rođeni četrdesetih, šezdesetih ili osamdesetih će pokazivati neke zajedničke karakteristike zahvaljujući globalnim uvjetima u kojima su odrastali i činjenici da su otprilike iste dobi. No, tu sličnosti prestaju.

Pa tako napori marketinških stručnjaka da 'razumiju milenijsku generaciju' i da joj ponude ono što joj treba postaju uzaludni jer je unutar nje prisutno jednako mnogo podskupina kao i u prijašnjim generacijama. Jednako kao što je među onima koji su rođeni šezdesetih godina bilo onih koji su više voljeli aute, ili odlaske u prirodu, u kina, ljetovanja ili su možda više voljeli čitati knjige, baviti se hobijima, tako ih ima i u famoznoj milenijskoj generaciji. I tu pada teza da je najnovijoj generaciji moguće udovoljiti na jedan način, samo što još nismo shvatili na koji.

Slična je situacija i sa zapošljavanjem pripadnika milenijske generacije. Iako se nerijetko mogu čuti izjave kako 'mlade generacije nisu poput starih', ozbiljnije ankete pokazuju da nekih bitnijih razlika nema. Tvrtke koje zapošljavaju mlade trebale bi puno više biti svjesnije činjenice da su razlike među osobama puno veće nego razlike među generacijama. Svaka dobna skupina ima i introverte i ekstroverte, i ambiciozne i neambiciozne, i marljive i lijene.

Istraživanja koja su proveli američka konzultantska kuća CEB te tamošnji Centar za kreativno upravljanje pokazala su da radnici različitih generacija ustvari imaju jako puno toga zajedničkog. Svi žele imati interesantan posao, da ih se nagradi ovisno o njihovom trudu i zalaganju i da imaju šansu raditi i napredovati.

Harris u svojoj knjizi, naravno, ističe i neke razlike koje proizlaze iz okruženja u kojima su odrastale razne generacije. Kaže da pripadnici generacije koja je odrasla bez interneta lako primjećuju redukciju međusobne interakcije na brojke i kako se to posljedično veže uz percepciju nečije vrijednosti. 'Ako se vaš tweet prenese stotinu puta, onda to znači da vaša misao vrijedi. Ako slika na Facebooku dobije 'lajkove', to znači da dobro izgledate', objašnjava on i tumači da takav trend može dovesti do situacije da više nismo u mogućnosti samostalno odlučiti što mislimo da jesmo.

Prepucavanje među generacijama o tome kako je starijoj generaciji bilo teže, a mlađoj je lakše, nije novost. Na kraju krajeva, to je vjerojatno i dokaz da civilizacija napreduje jer se svaka od tih generacija trudi da na neki način poboljša ili popravi okoliš u kojem živi. Posljedično, novim generacijama bi i trebalo biti lakše nego što je to starijima. Baš kao što je i milenijskoj generaciji puno lakše pronaći neku informaciju nego što je to bilo kad ste sate i sate morali gubiti po knjižnicama i listati po knjigama. Iako možda tipkanje po mobitelu nema toliku draž kao listanje knjige, neke nove generacije će s čuđenjem gledati u svoje roditelje kad će im pričati o tome kako je to bilo teško kad je trebalo natipkati SMS. Ili članak na internetu.