U biznis delegaciji tako se našlo čak pet direktora banaka, od Markusa Ferstla iz Hypa, preko Čede Maletića iz HPB-a, Antuna Kovačeva iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj te dvaju članova uprave Erstea i Zagrebačke banke. Mnogima je najdraži putnik u avionu bio baš potonji, Milivoj Goldštajn, 'desna ruka' Franje Lukovića s kojim su se u kraćem razgovoru družili predsjednik Josipović, prvi potpredsjednik Čačić, direktor Tehnike Filip Filipec, Jure Radić, Darinko Bago i drugi.

Jedan od bankara objasnio nam je da je njihova uloga u Dohi pokazati da će čvrstim garancijama podržati hrvatske tvrtke koje bi radile u Kataru, što do sada nije bio slučaj, ako se sjetimo primjera splitskog Konstruktora. Drugi je razlog taj što su zainteresirani za zajednička ulaganja s Arapima u našoj zemlji, priželjkujući turističke projekte.

Spomenimo i da je Hypo vlasnik zemljišta na Krku na kojem bi se, nadaju se ovdje svi, trebao graditi LNG terminal, a da je HPB pred privatizacijom, pa se njihovi poslovni motivi samo nastavljaju nizati.

Među građevinarima prisutni su Jure Radić, Filip Filipec i Vincenco Blagajić, od prehrambenog sektora tu su samo Zvonimir Mršić iz Podravke i šef Perutnine Ptuj-Pipo, softveraše predstavljaju IN2, King i Span, a od velikih proizvodnih tvrtki u Dohu su se uputili predstavnici Končara i Đure Đakovića.

Predsjednik je u Dohu pozvao i Nikicu Gabrića, vlasnika poliklinike Svjetlost, koji bi u Dohi otvarao kliniku, utemeljitelja Nacionalnog foruma, za kojeg Jutarnji list procjenjuje da bi mogao poslužiti Josipoviću kao politička baza na predsjedničkim izborima.

Iako nije bio u biznis delegaciji, na otvaranju hrvatskog veleposlanstva među uzvanicima u Dohi našao se i Ratko Knežević, crnogorski biznismen s londonskom adresom koji radi kao menadžer australskog fonda Macquarie pa se u hrvatskoj javnosti, nakon svjedočenja u slučaju ubojstva Ive Pukanića, pojavio na otvaranju ponuda za natječaj za davanje autocesta u koncesiju.

Katar je jedna od najbogatijih zemalja svijeta, a gospodarstvo zemlje temelji se na nafti i zemnom plinu koji čine većinu izvoza i više od 70 posto BDP-a. Katar će biti domaćin Svjetskoga rukometnog (2015.) i nogometnog (2022.) prvenstva. S tim ciljevima definiran je razvojni proračun te zemlje do 2020. u kojemu je 100 milijardi dolara predviđeno za razne infrastrukturne projekte, što bi trebalo otvoriti niz mogućnosti za domaće, ali i svjetske tvrtke na području graditeljstva, logistike, transporta i povezanih industrija u sljedećih nekoliko godina.