Sastanak premijerke Jadranke Kosor s predstavnicima 30-ak velikih tvrtki, održan u ponedjeljak u Ministarstvu gospodarstva, više toga je zamutio nego razriješio.

Osim Agrokora, koji je čitavu priču i inicirao, nijedna druga firma od onih čije se ime dovodi u vezu s akcijom 'Radom iz krize' nije izišla ni s čim konkretnim. Jedino tvrtka Ivice Todrića najavila je da planira na tri mjeseca zaposliti od 700 do 1.000 mladih ljudi. Zbog čega drugi šute? Mnogi od njih poslovno su vezani za Agrokor, je li njihova uloga bila samo paradna?

Nejasno je i zbog čega su poduzetnici u čitavu priču uvukli HNB i guvernera Željka Rohatinskog odnosno njegovu odluku da poslovnim bankama prepusti 6,3 milijarde kuna s ciljem da se tim sredstvima kreditiraju investicijski projekti.

Poduzetnici su premijerku obradovali informacijom da na lageru imaju čak 400 projekata vrijednih 14 milijardi eura, međutim nakon sastanka se nije moglo doznati koji će od tih projekata biti financiran baš novcem koji je ubrizgao HNB. Nitko nije pričao o novim tvornicama ili o hotelima koji će domaćem tržištu rada donijeti nova radna mjesta.

Možda netko vidi vezu između privremenog zapošljavanja mladih pripravnika i poteza HNB-a, ali za autora ovog članka ona je nevidljiva.

I kad sve maknemo sa strane ostaje pitanje što je konkretno novo donijela poduzetnička akcija koja je izazvala mnogo nervoze u Banskim dvorima i još više raspirila medijska naklapanja kako iza svega stoji Todorićeva želja da podrži političke ambicije guvernera Rohatinskog, što ovaj uporno negira.

Hoće li nas ta akcija, kako joj to u nazivu stoji, izvući iz krize i hoće li privremeno zapošljavanje 1.000 mladih osjetnije poboljšati stanje na tržištu rada?

'To je lijepa gesta i dobra namjera koja ništa neće promijeniti. Indirektno to je potvrda da hrvatsko gospodarstvo ne može ponuditi nova radna mjesta jer Agrokor bi te ljude inače zaposlio bez medijske halabuke. To je i potvrda da država ne radi svoj posao jer Vlada je ta koja vodi politiku zapošljavanja, a ne poduzetnici', odgovara ekonomist Ljubo Jurčić

U Hrvatskoj vlada, ističe, konfuzno stanje u kojem HNB govori o proizvodnji, Vlada o kamatama, sindikati o biznisu, a rad i zapošljavanje su prepustili poduzetnicima. Sve je to, ističe Jurčić, odraz promjena u kojima svatko traži nove političke i ekonomske pozicije, pa tako i Agrokor.

Ništa veća očekivanja od poduzetničke akcije nema niti Sanja Crnković Pozaić, stručnjakinja za tržište rada i bivša ravnateljica HZZ-a.

'Uvijek je pozitivno kad se zapošljavaju mladi ljudi, pa bilo to i privremeno. Međutim, oni bi ionako našli posao jer od veljače i ožujka kreće sezonsko zapošljavanje, tako da to nije ništa posebno', ističe Pozaić.

Kakav je zaključak nakon svega? Pokušaj poduzetnika da samostalno krenu u akciju znak je da je voda došla do grla. Koliko je situacija ozbiljna, govori i to što je inicijator inače vrlo zatvorena tvrtka koja se dosad nije upuštala u slične akrobacije. Država ne funkcionira, sustav ne postoji, a politika ne daje nikakva rješenja. Dokle god je tako, moguće je očekivati još sličnih iskakanja poput Agrokorovih.