Optička pristupna mreža omogućuje brzine pristupa internetu od više od 100 Mbit/s te predstavlja najmoderniju elektroničko komunikacijsku infrastrukturu koja je budućnost telekomunikacija. Koristi su višestruke za potrošače i gospodarstvo.

Dok se očekuje očekuje konačna odluka Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije (HAKOM) o uporabi optičke infrastrukture, Hrvatski telekom zaustavio ulaganje u optičku pristupnu mrežu nezadovoljan postojećim rješenjima.

'Riječ je o neadekvatnim odlukama HAKOM-a te nepostojanju strategije i regulatornog okvira koji bi na ispravan način poticao ulaganja u napredne mreže i tehnologije. HT-u je ograničeno spajanje korisnika na optiku na samo 1.000 korisnika po županiji ako tu još nesagrađenu infrastrukturu odmah ne ponudi na korištenje ostalim operatorima. Drugim riječima, HT bi trebao investirati milijarde kuna u gradnju nove optičke mreže i pritom još subvencionirati troškove korištenja te infrastrukture u korist drugih operatora. Za takvu vrstu pothvata HT nema mandat svojih dioničara i jedina poslovno opravdana odluka jest zaustaviti ulaganja u optičku pristupnu mrežu', objašnjava Poldrugač

Hrvatski telekom zalaže se za to da se optička pristupna mreža regulira u onom trenutku kada se ostvari minimalna razina izgrađenosti nove infrastrukture. 'Budući da je u inicijalnoj fazi gradnje nove infrastrukture trošak po pojedinom priključku izuzetno visok i znatno veći od maloprodajnih cijena internetskih i multimedijskih usluga, zbog preuranjene regulacije HT je suočen s problemom direktnog subvencioniranja svoje konkurencije. To naravno ne može biti prihvatljivo', ističe Poldrugač pojašnjavajući da će se jedinični trošak po priključku smanjiti na razinu na kojoj će ih moći komercijalno eksploatirati i drugi operatori tek kada se izgradi i spoji određena minimalna količina optičkih priključaka.

Poldrugač navodi da u mnogim zemljama država potiče gradnju optičkih mreža kroz elemente javno-privatnog partnerstva dijelom i na teret poreznih obveznika, ako ne postoje operatori spremni da samostalno uđu u takva ulaganja. Posebno naglašava da je HT-ov prijedlog u skladu s direktivama Europske unije. 'Apsurd ove naše situacije jest taj da je HT spreman, ali ograničen zabranama. Naš zahtjev za podjelu rizika s drugim operatorima zahtjev je iz direktiva EU. Upravo je direktivama EU naloženo regulatorima država članica da regulatornim politikama potiču gradnju novih mreža uzimajući u obzir podjelu rizika', tvrdi Poldrugač.

Na kritike alternativnih operatera da će HT ponovno postati monopolist, Poldrugač podsjeća da svi operatori imaju jednako pravo gradnje ovakve infrastrukture. 'Mislimo, međutim, da regulatorni okvir koji bi podržao ulaganja u optiku bilo kojeg ulagača, pa onda i HT-a, mora imati i ugrađene mehanizme kojima bi se osiguralo tržišno natjecanje. I takvi mehanizmi mogući su unutar okvira za koji mislimo da je razuman i Hrvatski Telekom ne osporava takva rješenja. Cijela je ova situacija, koliko mi razumijemo, nastala iz straha da Hrvatski Telekom ponovno ne preuzme monopol na tržištu. To nije naša namjera i smatramo da nema osnova za takve bojazni', poručuje Poldrugač.

Na kraju Poldrugač upozorava i na direktne gubitke koje izaziva navedena zabrana. 'Oko 2.000 radnih mjesta građevinskih kooperanata HT-a sudjeluje u ovom poduzetničkom pothvatu. S druge strane, proizvođači i dobavljači opreme te veliki broj postojećih radnih mjesta u HT-u direktno ovise o razvoju nove infrastrukture. Nažalost, zbog navedene zabrane u ovoj godini već je izostalo više stotina milijuna kuna ulaganja', otkriva Poldrugač te zaključuje da će Hrvatska još više zaostati u odnosu na razvijene zemlje svijeta u telekomunikacijama ako se ne usvoje rješenja koje potiču ulaganja.