Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) nedavno je pokrenuo peticiju 'Veće mirovine odmah!', u kojoj između ostalog, traži uvođenje 13. mirovine. Potpisi će se skupljati tijekom ožujka i travnja, a dosad ju je podržalo gotovo 10.000 građana.

Dodatni je to pritisak na premijera Andreja Plenkovića i resornog ministra Marina Piletića, a koji je već najavio uvođenje nekog oblika 13. mirovine.

Prema njegovim riječima, Vlada želi 'definirati trajni godišnji dodatak ili 13. mirovinu, koju će vezati uz godine staža, s obzirom na to da i OECD traži od Hrvatske da svim mogućim aktivnim mjerama poveća prosječno trajanje radnog staža'.

Za stručnjaka iz područja javnih financija i mirovinskih sustava Predraga Bejakovića takav oblik 13. mirovine, koja zapravo ne bi bila 'prava mirovina', korak je u pravom smjeru.

'Ne bih to nazvao 13. mirovinom, već stimulansom ili naknadom koja bi se isplaćivala za svaku godinu radnog staža. Time bi se motiviralo ljude da duže ostanu u svijetu rada. Činjenica je da su mirovine u Hrvatskoj male, ali moramo biti svjesni toga da rano odlazimo u mirovinu, dugo koristimo mirovinska prava, imamo velik broj umirovljenika i zato nas ne treba čuditi to da je razmjerno mali prostor za povećanje mirovinskih prava', rekao je za tportal Bejaković.

On smatra da bi isplata 'prave' 13. mirovine bila prevelik teret za javne financije.

'To bi sigurno bilo dobro sa stanovišta umirovljenika, ali sa stanovišta zaposlenih to bi bio dodatni teret. Hrvatska nema male rashode za mirovinsko osiguranje. U pojedinim godinama to je 11 do 12 posto BDP-a. Kako je BDP narastao, ti su rashodi sad oko 10 posto. U slučaju uvođenja pune 13. mirovine, rashodi bi dodatno porasli. Tada bismo morali ili povećati doprinose ili povećati poreze ili pak smanjiti neke druge rashode. Ne znam jesmo li kao društvo spremni smanjiti rashode za obrazovanje, zdravstvo ili neku drugu namjenu koja se financira iz javnih sredstava. To je stvar društvenog konsenzusa', mišljenja je Bejaković.

Sindikat umirovljenika Hrvatske lani je na temelju praksi u drugim europskim zemljama predložio četiri modela isplate 13. mirovine. Ovisno o odabranom modelu, godišnje bi trebalo izdvojiti između 150 i 600 milijuna eura.

U većini zemalja 13. mirovina isplaćuje se u prosincu, mahom u iznosu jednakom regularnoj mirovini za prosinac. Stvar je u tome da se takve mirovine isplaćuju iz mirovinskog fonda, pa onda njihov iznos treba odgovarati iznosu mirovina stečenih stažem i uplaćenim doprinosima. U toj varijanti isplata 13. mirovine iznosila bi oko 600 milijuna eura.

Drugi prijedlog je isplata 13. mirovine u iznosu individualne mirovine, ali kao konvergencijsko usklađivanje, što bi zapravo bilo dodatak na redovito usklađivanje u siječnju i srpnju svake godine. Te bi isplate vrijedile za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine, ako je usklađivanje u siječnju, ili od siječnja do lipnja, ako je riječ o srpanjskom usklađivanju.

Dvodijelna isplata 13. mirovine moguća je i po modelu božićnice i uskrsnice. Predložena je formula 100 eura plus 35 posto individualne mirovine. Po okvirnom izračunu, 1,1 milijun umirovljenika puta 100 eura iznosi 110 milijuna eura. Uz to, 35 posto od 600 milijuna eura, koliko ide na mirovine, daje 195 milijuna eura. Tako bi za isplatu 13. mirovine na ovaj način bilo potrebno oko 305 milijuna eura.

Postoji još jedan model po kojem bi se 13. mirovina isplaćivala u tri dijela – kao božićnica, uskrsnica i regres za godišnji odmor. Svaka od tih isplata provodila bi se po formuli 100 eura plus 15 posto individualne mirovine. Ukupni iznos ovog modela isplate unutar godine dana bio bi 600 milijuna eura.

Za sve varijante koje ne uključuju isplatu 13. u iznosu individualne mirovine SUH traži neoporezivost te ponavlja svoj zahtjev o ukidanju oporezivanja mirovina ili povećanja osobnog odbitka na 25.000 eura godišnje.