Do 26. rujna na jesenskoj se sajamskoj priredbi predstavlja više od 500 izlagača iz 29 zemalja, a zemlja partner je Kina.

Govoreći na otvaranju sajma Cota je kazao kako će hrvatskom gospodarstvu očito trebati više vremena za izlazak iz aktualne krize kao i za postizanje održivog razvoja nego što će trebati ovim gospodarstvima koja su do sada vodila efikasnu ekonomsku politiku koja im je omogućila povećanje proizvodnje, izvoza i zaposlenosti.

Naglasio je da se ekonomska politika mora iskazati kroz efikasne administrativne, socijalne i gospodarske reforme.

Napomenuo je da je financijska i gospodarska kriza snažno utjecala na Hrvatsku, no da je makroekonomska stabilnost održana jer su nositelji ekonomske politike, u prvom redu monetarne vlasti, stabilizirali devizno tržište i osigurali likvidnost.

Pokazalo se da je održavanje uglavnom stabilnog nominalnog tečaja kune u odnosu na euro bilo primjereno za visoko eurizirano gospodarstvo, a to se uz druge mjere pokazalo vrlo važnim za očuvanje financijske stabilnosti tijekom krize, rekao je Cota.

Upozorio je da nakon posljednjeg rebalansa proračuna Vlada procjenjuje proračunski deficit na razini 4,2 posto BDP-a, no da neki analitičari predviđaju i veći deficit, što je zabrinjavajuće, kao i povećanje javnog duga koji se približava razini od 50 posto BDP-a, a inozemni dug razini od 100 posto BDP-a i gotovo se udvostručio posljednjih osam godina.

Upozorio je i na visoku nezaposlenost - međunarodno usporediva anketna nezaposlenost je iznad 9 posto, a šira sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti veća je od 16 posto.

Govoreći o gospodarskim izgledima, Cota je iznio procjenu relevantnih institucija kako će se, iako recesija slabi, hrvatsko gospodarstvo vjerojatno u manjoj mjeri oporaviti početkom iduće godine

Može se očekivati da će potražnja privatnog sektora, osobito potrošnja, ostati slaba zbog pada raspoloživog dohotka, porasta nezaposlenosti, ali i postroženih uvjeta za odobravanje kredita kao i potreba da se rasterete bilance.

Potrebe za inozemnim financiranjem ostaju znatne, osobito zbog velikih otplata duga privatnog sektora, što Hrvatsku čini potencijalno ranjivom na promjenu raspoloženja na financijskim tržištima, upozorio je Cota.

Ekonomska politika mora utjecati na povećanje konkurentnosti gospodarstva. Dobro je što je Vlada pokrenula program gospodarskog oporavka, koji se mora provesti, kazao je.

Naglasio je kako je za poboljšanje konkurentnosti potrebno provesti mnoge strukturne reforme na tržištu rada i u poslovnom okružju imajući na umu da je uloga države u gospodarstvu prevelika i da je udio proizvodnje u gospodarstvu mali.

Tržište rada je u znatnoj mjeri neflaksibilno, a jedinični troškovi rada rasli su brže nego u mnogim našim trgovinskim partnerima tijekom posljednjih godina. Zato Vlada mora rješavati pitanje nekonkurentnog određivanja plaća, kako bi se povećala konkurentnost.

Vlada mora dinamičnije raditi na poboljšanju poslovnog okružja, osobito na uklanjanju zapreka za ulaganja koje se u prvom redu odnose na kompliciranu regulativu, velika porezna opterećenja, neučinkovitu birokraciju, 'političke' intervencije i lošu poslovnu klimu, kazao je Cota.

Potpuno i efikasno djelovanje pravne države preduvjet je otklanjanju poteškoća s kojima se susreće poslovni sektor, rekao je Cota ističući ulogu poslovnog sektora da pridonese rješavanju zajedničkih problema.

Predsjednik Ivo Josipović je u video poruci istaknuo je da se Hrvatska na pragu ulaska u EU bori za što bolji ekonomski status.

Kineski veleposlanik Shen Zhifei istaknuo je dugu povijest nastupa Kine na ZV-u podsjetivši da je ove godine Kina drugi put zemlja partner.