Makrobonitetna politika je set mjera koje središnje banke koriste kako bi postavile različite kriterije za odobravanje kredita u bankama i tako štitile financijsku stabilnost ukupnog bankarskog sustava.

HNB je donio nove kriterije kreditiranja potrošača koji idu u javno savjetovanje. Jedan dio mjera odnosi se na omjer duga i dohotka kućanstava, drugi dio se odnosi na odnos vrijednosti nekretnine i kredita.

'Što se tiče duga i dohotka kućanstava, primjerice dođete u banku i želite dobiti kredit. Banka standardno traži prosjek tri plaće, to je neki vaš dohodak, iako u to može ući nešto drugo. Vi tražite kredit, npr. 15.000 eura, hoćete kupiti auto, kamata je 6%, i vama je ta mjesečna rata ako uzimate na 10 godina kredit negdje oko 170 eura', kazao je Milan Deskar-Škrbić, viši savjetnik u Direkciji za monetarnu politiku HNB-a, za HRT.

'Što banka gleda? Ona uzme tih 170 eura usporedi s vašim dohotkom i gleda koliki je taj postotak, koliki je omjer, udjel te rate kroz vaš dohodak. Međutim, bitno je napomenuti da banka ne gleda samo taj jedan kredit. Ako imate već postojeći kredit u drugoj banci, to se isto računa. Ako imate minus na računu, to se isto računa. I onda kada se svi ti dugovi zbroje, oni se onda dijele s vašim dohotkom i onda dolazimo do tog omjera', pojasnio je.

Novi kriteriji kod stambenog kredita

Kod stambenih kredita, mjesečni teret otplate duga ne smije biti veći od 45 posto dohotka. Ipak, 20 posto iznosa kredita može biti odobreno i iznad limita, ali posebno, barem tri četvrtine za potrošače koji rješavaju stambeno pitanje.

'Tu se dopuštaju bankama odstupanja, a posebno za ljude koji svojim kreditom žele riješiti stambeno pitanje, a ne kupiti, na primjer, apartman na moru pa ga rentati ili nešto', rekao je.

Drugi kriterij se odnosi na vrijednost omjera kredita i vrijednosti nekretnine. Iznos stambenog kredita ne smije biti veći od 90 posto vrijednosti nekretnine.

'Želite kupiti stan od 240.000 eura. Banka vam ne može dati 240.000 eura, nego maksimalno 90 posto od tog iznosa, uz još ovaj dodatni kriterij da vam rata kredita nije veća od 45 posto', kazao je.

Međutim, i tu dopušta se fleksibilnost bankama, i dalje 20 posto iznosa kredita može biti odobreno iznad limita, ali opet prvenstveno za ljude koji kupuju nekretninu da riješe svoje stambeno pitanje.

Također, rok otplate ne smije biti veći od 30 godina, što je uobičajena praksa banaka, stoga to nije veliki šok.

Kriteriji kod nestambenog kredita

Što se tiče nestambenog kredita,mjesečni teret otplate duga ne smije biti veći od 40 posto dohotka i 10 posto iznosa kredita može biti odobreno iznad limita.

Uz to, rok otplate ne smije biti veći od 10 godina, što u pravilu banke i nude nude kod potrošačkih kredita.

Preventivne mjere, "osigurač" u slučaju krizne situacije

HNB ovim mjerama djeluje preventivno.

'HNB se odlučuje na ovu mjeru jer, kako je guverner jučer rekao, mislimo da je vrijeme da se malo tržište 'ohladi', napomenuo je.

Deskar-Škrbić osvrnuo se na razliku i rast gotovinskih kredita iz godine u godinu.

'2022. bio je ispod oko 4 posto, krajem 2024. bio je oko 16 posto. To je znatno ubrzanje nestambenog kreditiranja. Stambeni krediti su stabilniji, međutim oni se isto kreću oko 10 posto. Dakle, imate godišnji rast od 10 posto, pa 10 posto. To kad biste gledali u apsolutnim iznosima, to je znatno povećavanje kredita, kazao je.

Također, zamijetilo se da osim ubrzanja stope rasta kreditiranja, posebno u segmentu nestambenih kredita, dolazi do problema s otplatom kredita i to u uvjetima gdje plaće rastu.

'Zašto HNB djeluje preventivno? Ne daj Bože da se nešto loše dogodi u gospodarstvu, naše procjene to ne ukazuju, ali moramo biti spremni na sve šokove. Da se nešto dogodi, to znači da bi ljudima bilo još teže otplaćivati kredite. Cilj ovih mjera je zaštiti kućanstva, pogotovo ona koja su ranjivija', rekao je.

'S druge strane, i bankama ako rastu nenaplativa potraživanja, banke postaju osjetljivije na šokove, tako da ovim mjerama HNB pokušava na vrijeme staviti neki safeguard, odnosno osigurače, da u slučaju neke krize situacija ne eskalira,' dodao je.

Hoće li uvođenje mjera smanjiti inflaciju?

Iako ove mjere nisu usmjerene na borbu protiv inflacije, posredno, ako se smanji potražnja za stambenim kreditima i gotovinskim kreditima, to može dovesti do pada inflacije, kazao je stručnjak. Istraživanje je pokazalo da makroprudencijalne mjere indirektno mogu malo usporiti i rast cijena nekretnina.

Mjerama ne bi trebao nitko biti ugrožen, najzaštićenija bi trebala biti najosjetljivija kućanstva.

'Banke imaju interni scoring, banke jako prate rizike i ponašaju se prudencijalno. Njima isto nije u interesu izlagati se pretjeranom riziku, međutim mi dajemo još jedan dodatni osigurač u tom kontekstu', kazao je Deskar-Škrbić.