Prosječnom Europljaninu inflacija je manji problem, no ona u Hrvatskoj ne jenjava. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić: 'Inflacija je puno niža nego što je bila prije, indeks potrošačkih cijena je 2,8 posto, a tekuća stopa inflacija ne bi trebala biti problem. Ljudi percipiraju inflaciju već od 2021. kad je počela rasti pa do danas koja je kumulativno porasla. Ljudi to primjećuju i predstavlja im problem.'

Istraživanje HNB-a pokazalo je jednom da i do 80 posto inflacije čini marža.

Kumulativna i tekuća inflacija

'Postoji tekuća inflacija koja je 2,8 posto i koja uspoređuje studeni 2024. i studenti 2023. Ako gledamo kumulativnu stopu, koja ljude zanima, dolazimo do brojke od 27-28 posto, što je značajno povećanje cijena. Ako gledamo tekuću, jedna smo od zemalja koja ima najveću stopu, ali gledajući kumulativno, inflacija je jedino niža u Sloveniji', pojašnjava za N1.

Zašto su onda cijene toliko porasle? Vujčić za to krivi dekomponiranje profita, troškova rada i poreza, koje je proveo HNB, a što je za rezultat imalo porast inflacije. Ističe da je profit u prvoj fazi izazvao porast inflacije, a potom joj je pridonio rast plaća.

Cijene hrane rasle i nakon sezone, zašto?

Urednica Nataša Božić podsjeća da smo na sezonski rast cijena, koju donosi turistička sezona, navikli. Ono što je iznenadilo građane, a što je bilo zabrinjavajuće bio je porast cijena hrane u studenom.

Vujčić to ocjenjuje neočekivanom i neobičnim. 'Listopadski porast cijena hrane se dogodio u čitavoj Europi. U Hrvatskoj je on bio nešto veći. Tome doprinosi utjecaj klimatskih promjena, posebice suša, ali i odluke o cijenama koju donose trgovački lanci', govori. Dodaje da se dinamika cijena hrane odvojila od eurozone, a da su one inače bile usklađene.

Koji su mehanizmi za suzbijanje inflacije otkako je RH u eurozoni, a koji su u rukama HNB-a? 'HNB više ne radi ništa sam. Zajedničku monetarnu politiku sukreiram na Upravnom vijeću Europske središnje banke. Osnovni instrument je rast kamatnih stopa čim se smanjuje kreditna i gospodarska aktivnost, a time i potražnja. To utječe da se manje povećavaju cijene', pojašnjava.

Rast potražnje

Božić ističe da mi nemamo niti smanjenu potražnju, niti smanjenu proizvodnju. Vujčić odgovara: 'Zato mi i imamo višu tekuću inflaciju nego u ostatku Europe, jer je BDP porastao 3,7 posto, a u ostatku Europe manje od jedan posto'.

Projicira da će stopa rasta biti tri puta veća nego u eurozoni. Ističe i snagu tržišta rada: 'Plaće su rasle izuzetno brzo, realno za 10 posto, što doprinosi rastu potražnje.' Kako gleda na poteze države što se tiče zaključavanja cijena nekih proizvoda i reguliranja cijena energenata kao i ogroman porast plaća u javnom sektoru?

'To je politika države, kako će voditi plaće u javnom sektoru', komentira i ponovno ističe da će taj rast koji je doživio salvu kritika u javnosti doprinijeti potražnji, a time i rastu cijena. 'Kod nas rastu cijene prvenstveno usluga, a od robe – hrana. Kod nas je dominantna kategorija inzozemna potražnja za turističkim uslugama, tamo su cijene najviše rasle', zaključuje Vujčić.