Mirovinci su zapeli u Ledu jer su 2012. tu tvrtku dokapitalizirali kupujući dionice po 8000 kuna. Naravno, ti udjeli danas vrijede znatno manje jer se dionicom u ponedjeljak trguje po cijeni od 690 kuna, nakon što se u petak strmoglavila 85 posto. 

Primjerice, najveći udio u Ledu ima najveći, AZ fond. On drži 12 posto Leda ili 38.000 dionica. Početkom godine taj je paket vrijedio 304 milijuna kuna, a danas 26 milijuna kuna. Ako se promatra tako, AZ fond je izgubio 278 milijuna kuna. No burzovni novac se gubi tek kad se dionice prodaju, a i ne zna se je li AZ kupio cijeli paket u dokapitalizaciji ili kupovao dionice u ranijim godinama, kada su bile znatno jeftinije. 

Treći najveći dioničar Leda je Raiffeisen mirovinski fond, a slijedi ga PBZ/CO mirovinski fond s 3,88 posto udjela. 

AZ Profit dobrovoljni fond (fond iz trećeg stupa) drži i 0,83 posto dionica Jamnice, čija je cijena zadnjih dana također dramatično pala. Iz ostalih Agrokorovih kompanija (Belje, Zvijezda, Tisak, Vupik, PIK Vinkovci) mirovinski fondovi uglavnom su se povukli ili ih se barem ne vidi na listama deset najvećih dioničara. 

Sredinom ljeta tportal je ispitao sve mirovinske fondove koliko su 'zaglavili' u Agrokoru. U AZ fondu tada su nam rekli da im portfelj vrijedi više od 33 milijarde kuna, a prema Agrokoru 'vise' oko 0,38 posto njegove vrijednosti. Dodatno, kazali su da novac svojih članova štite ulaganjem u razne financijske instrumente i da im jedno ulaganje, poput onog u Agrokor, ne može pomrsiti računicu. 

U Raiffeisen fondu primijetili su kako mirovinski fondovi dugoročno ulažu te su izdvojili primjer Agrokorove obveznice koju su kupili 2004. godine. K tome, bili su kratkotrajno izloženi Zvijezdi, Tisku i Ledu, na čemu su, s obveznicom, ukupno zaradili 261 milijun kuna. Dionice Leda u portfelju PBZ/CO fonda predstavljaju oko 0,1 posto vrijednosti njihove imovine, dva puta im je već umanjena vrijednost u knjigama, dok su dionice Jamnice prodali prije krize i zaradili na njima. 

Čistu priču oko Agrokora ima Erste Plavi, mirovinac koji nema ni dionica ni obveznica kompanija iz sustava Agrokor. 

Prema podacima Hanfe, četiri domaća obvezna mirovinska fonda upravljaju imovinom od gotovo 90 milijardi kuna. U dosadašnjem dijelu godine, unatoč krizi u Agrokoru, ostvarili su prinos u kategoriji A od 4,74 posto, kategoriji B od 2,65 posto i kategoriji C od 4,9 posto. 

Kada se analizira rad mirovinskih fondova, uvijek treba imati na umu to da oni ne gledaju kako zaraditi od danas do sutra, već kako da postignu dobra dugoročna ulaganja iz kojih će moći isplaćivati mirovine. U Hrvatskoj posluju već 15 godina te unatoč golemoj globalnoj i domaćoj financijskoj krizi 2008./2009. godine i krizi u Agrokoru, još uvijek su u plusu.

Prema podacima Hanfe, po kategorijama A, B i C članovima su zaradili devet, pet i sedam posto prinosa od početka rada. Ti prinosi bi bili nešto viši (s obzirom na simbolične udjele u odnosu na vrijednost čitavih portfelja) da nisu, primjerice, ulagali u Ledo, ali teško je povjerovati da bi fond menadžeri kupovali dionice Leda po 8000 kuna da su 2012. znali kakvo je stvarno stanje u Agrokoru, koji je tada bio u investicijskom zamahu te se tek pripremao zagristi najveći zalogaj i preuzeti Mercator. 

Upitali smo Udrugu društava za upravljanje mirovinskim fondovima jesu li mirovine zaista sigurne, na što oni kažu kako nema nikakvog razloga za paniku jer su samo ove godine mirovinci zaradili 1,75 milijardi kuna. 

'Potvrda sigurnosti mirovina jest podatak da su mirovinski fondovi samo od početka 2017. godine, unatoč događanjima oko Agrokora, zabilježili zaradu od 1,75 milijardi kuna. Dakle nema govora o padu vrijednosti imovine, već jedino o nastavku kontinuiranih zarada. Dodatno, naglašavamo da je već ranije provedeno usklađenje vrijednosti dionica iz grupe Agrokor sukladno standardima upravljanja rizicima u mirovinskim fondovima te neće biti daljnjeg negativnog učinka na portfelje', poručili su tportalu.