Tijekom cijele 2009. stope pada trgovine na malo bile su dvoznamenkaste pa je i dvoznamenkasti pad na razini cijele godine bio očekivan. Ovako snažan pad trgovine na malo u prošloj godini posljedica je smanjenja kupovne moći stanovništva. Naime, negativni trendovi na tržištu rada i povećanje fiskalnih nameta, izravnih i neizravnih, smanjili su raspoloživi dohodak stanovništva. Tome treba dodati i rast nesigurnosti u zadržavanje radnih mjesta, što je stvorilo dodatni pritisak na pad potrošnje.

Promatrajući nominalne promjene prometa u trgovini na malo po trgovačkim strukama, najznačajniji pad prometa u 2009. na godišnjoj razini zabilježen je u prodaji motornih vozila - čak 58,1%.

Rast maloprodaje je zabilježen je u trima kategorijama - kategoriji kruh, pecivo, tjestenine i slatkiši (15,3%), kozmetički i toaletni proizvodi (3,4%) te duhanski proizvodi (3,2%). U svim ostalim kategorijama u promatranom je razdoblju zabilježen pad, pri čemu je najvažnije istaknuti pad u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, koje čine preko 35% ukupne trgovine, a u kojima je pad u 2009. iznosio 2,4%.

Skromni rezultati u maloprodaji nastavit će se i u ovoj godini budući da se u prvom dijelu ove godine očekuje nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Prema procjenama analitičara Raiffeisen banke stope pada bit će niže nego u 2009. zbog baznog učinka budući da je tijekom cijele prošle godine trgovina na malo bilježila dvoznamenkaste godišnje stope pada.

Povoljan učinak na oporavak trgovine na malo moglo bi imati ukidanje tzv. 'kriznog poreza''. S obzirom da je BDP u velikoj mjeri ovisan o osobnoj potrošnji, koja je na velikom udaru u razdobljima krize ili recesije, uz odgodu reformi što će duže trajati oporavak maloprodaje sporije će se oporavljati i gospodarstvo.