Eurostat je objavio najnovije podatke o potrošnji u trgovini na malo. Gledajući Hrvatsku, gotovo su potvrđene procjene DZS-a. Naime, potrošnja je u prosincu rasla za 0,7 posto na mjesečnoj razini, odnosno 6,5 posto na godišnjoj
U prosincu prošle godine u usporedbi sa studenim desezonirani opseg trgovine na malo smanjen je za 0,2 posto u eurozoni i za 0,3 posto u Europskoj uniji, pokazuju prve procjene Eurostata.
U lanjskom je prosincu u usporedbi s prosincem 2023. kalendarski prilagođeni indeks maloprodaje porastao je za 1,9 posto u eurozoni i za dva posto u EU. Godišnja prosječna razina obujma trgovine na malo za 2024. godinu u usporedbi s 2023. porasla je za jedan posto u eurozoni, odnosno za 1,3 posto u EU.
Manje se troši na hranu i pića
Gledajući po kategorijama dobara, unutar eurozone je na mjesečnoj razini obujam trgovine na malo pao za 0,7 posto u kategoriji hrane, pića i duhana, dok je porastao za 0,3 posto kod neprehrambenih proizvoda i za 0,2 posto u prodaji motornih goriva u specijaliziranim prodavaonicama.
Što se tiče potrošnje u EU, ona je pala za 0,4 posto kod hrane, pića i duhana te za 0,3 posto kod motornih goriva, ali je za 0,3 posto porasla kad se u obzir uzmu neprehrambeni proizvodi.
Najveći pad potrošnje je od studenog do prosinca prošle godine zabilježen u Sloveniji (-2,2 posto), Njemačkoj (-1,6 posto) i Poljskoj (-1,5 posto). Najveći porast zabilježen je u Slovačkoj (8,2 posto), Finskoj (2,1 posto) i Španjolskoj (1,4 posto). U Hrvatskoj je tijekom prosinca zabilježen rast potrošnje od 0,6 posto u odnosu na studeni.
Slovačka rekorder po potrošnji
Gledajući potrošnju u maloprodaji na godišnjoj razini, ona je u eurozoni porasla za 0,2 posto kod hrane, pića i duhana, 3,1 posto za neprehrambene proizvode te 1,2 posto za motorna goriva. U Europskoj uniji je, pak, potrošnja hrane, pića i duhana porasla za 0,4 posto, neprehrambenih proizvoda za 3,4 posto, a motornih goriva za 0,7 posto.
Među državama članicama za koje su podaci dostupni, najveći godišnji porast ukupnog obujma trgovine na malo zabilježen je u Slovačkoj (10 posto), Litvi (8,7 posto) i Luksemburgu (8,4 posto). Pad je zabilježen u Sloveniji (-3,1 posto), Belgiji (-2,4 posto) i Poljskoj (-0,5 posto). Eurostat za Hrvatsku na godišnjoj razini bilježi rast od 6,5 posto.
Dugotrajni rast potrošnje u Hrvatskoj
Treba podsjetiti kako je Državni zavod za statistiku nedavno objavio kako je potrošnja u Hrvatskoj realno porasla za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinac prethodne godine porasla za 6,5 posto, što je vrlo slično procjenama Eurostata.
Tako je potrošnja u maloprodaji porasla već 21. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to po sličnoj stopi kao i mjesec dana prije, kada je rast iznosio 6,7 posto.
Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 2,6 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 10,5 posto. U cijeloj prošloj godini promet od trgovine na malo realno je porastao za 7,3 posto u odnosu na godinu prije, objavio je DZS.
Ovi podaci će se vrlo vjerojatno izmijeniti s obzirom na to da se nastavlja bojkot trgovina. Njegove posljedice bi se mogle pokazati tek s krajem prvog kvartala, jer podaci o potrošnji u siječnju će stići krajem veljače, a ako se bojkot produlji, možda i u ožujku.