Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i zakona o trgovini koji je kroz obrazac prethodne procjene u četvrtak pušten u javno savjetovanje donosi dvije izmjene. Glavna novost je već najavljeno reguliranje rada nedjeljom i blagdanima, a druga izmjena odnosi se na administrativno rasterećenje kojim se ukida obveza ishođenja rješenja za ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine.

Kada je riječ o reguliranju radnog vremena u trgovini, izmjenama se nedjelja i blagdani određuju kao neradni dani uz mogućnost 16 radnih nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca. U obrazloženju se navodi da je nedjelja dan tjednog odmora utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima.

Kako bi formalno ojačalo argumente u prilog ograničenja rada nedjeljom, Ministarstvo se poziva na odredbu Konvencije Međunarodne organizacije rada iz 1957., u kojoj se propisuje da se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora.

Zanimljivo je da svoju argumentaciju Vlada potkrepljuje stavom Ustavnog suda koji je u tri navrata (2004., 2009. i 2020.) proglasio odredbe o ograničenju rada nedjeljom neustavnima. U obrazloženju se navodi stav Ustavnog suda u odluci iz 2009., u kojem sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora.

‘Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim zakonom postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nedjelja je dakle kao dan tjednog odmora radnika kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen i unaprijed navedenim međunarodnim ugovorima’, navodi se u obrazloženju Ministarstva.

Podsjetimo, Ustavni sud je 2009. ukinuo zabranu rada nedjeljom uz obrazloženje da se time narušavaju Ustavom zajamčena prava trgovaca bez opravdanog razloga. Po ocjeni suda, zabrana rada nedjeljom imala je i previše iznimaka koje su trgovce međusobno dovodile u neravnopravan položaj.

Vlada ovoga puta ide s manjim brojem iznimki kako bi izbjegla ustavne tužbe zbog neravnopravnosti. ‘Što je više iznimki, to je ovakav zakonski oblik ranjiviji pred Ustavnim sudom i iznimke će stoga biti minimalne’, kazao je ministar Tomislav Ćorić te dodao kako će se one odnositi na zračne luke, kolodvore, bolnice i slične objekte, ali da ih neće biti puno.

Za analitičku podlogu svoje odluke Vlada je priložila i dvije analize javnog mijenja. Rezultati istraživanja agencije Hendal iz 2019. pokazali su da 80 posto ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Istraživanje je pokazalo i da kod 61,1 posto radnika u trgovini prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a kod 40,2 posto radnika prekovremeni rad nije bio ni evidentiran ni plaćen.

Istraživanje agencije Ipsos provedeno tijekom prosinca 2020. godine pokazalo je da relativno mali broj potrošača obavlja kupnju nedjeljom. Ako kupuju svake nedjelje, najveći broj građana tada kupuje u pekari (13 posto) i malim dućanima mješovite robe (8 posto) dok su trgovački centri ona prodajna mjesta u koja građani u najmanjem broju odlaze kupovati svake nedjelje (2 posto).

Generalno gledajući, rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske. Naznačeni trend prema kojem oko dvije trećine građana iskazuje negativne stavove spram rada nedjeljom potvrđen je i činjenicom da 72 posto ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora.

U pogledu satnice koju bi poslodavci trebali isplaćivati za rad nedjeljom većina sudionika smatra da bi je trebalo povećati za 100 posto ili više.

Tijekom siječnja 2021. godine za potrebe izrade prijedloga zakonskih izmjena izrađena je analiza tjednog prometa u trgovini na malo. Obrađeni su podaci za razdoblje 2017. - 2020. godine te pokazuju kumulativan promet po fiskaliziranim računima prema danima u tjednu, kao i broj izdanih računa s posebnim osvrtom na četiri velika trgovačka centra u Zagrebu, odnosno Zagrebačkoj županiji - Arena centar ZG, City centar East ZG, City centar West ZG i West gate Zaprešić za razdoblje od 2018. do 2020. godine.

Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od osam do 9,5 posto i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16,5 posto do 17,16 posto), odnosno petkom (od 16,2 posto do 19,7 posto). Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19,9 posto do 22,15 posto), zatim nedjeljom (od 15,13 posto do 17,8 posto) dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (od 10,3 posto do 11,4 posto).

Dodatno, analizirano je razdoblje od 25. travnja 2020. godine, kada je Stožer obustavio rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima te trgovinama na benzinskim postajama, pa do 27. svibnja 2020. godine, kada je dopustio rad nedjeljom svim prodajnim objektima, a zabrana je ostala samo za rad blagdanom i neradnim danima.

Iz podataka je vidljivo da se promet koji su trgovci ostvarivali nedjeljom u maloprodaji u velikim trgovačkim centrima (0,05 posto) tijekom ovog razdoblja rasporedio na ostale dane u tjednu, osobito subotu (20,46 posto) i ponedjeljak (18,52 posto), odnosno dane koji su neposredno prethodili ili slijedili nakon neradnog dana.

Procedura za donošenje izmjena Zakona o trgovini trebala bi trajati do kraja godine, a ako Hrvatski sabor usvoji ovaj prijedlog, nova regulacija radnog vremena u trgovini stupila bi na snagu 1. siječnja 2022.