Riječ je o zakonima o lokalnim porezima, koji obuhvaća porez na nekretnine, o ugostiteljskoj djelatnosti i o upravljanju i održavanju zgrada, koji su doneseni krajem 2024. i na snagu stupili s početkom 2025., a o predaji prijedloga Ustavnom sudu novinare su ispred tog suda izvijestili u srijedu predsjednik i dopredsjednica SMOi-ja Vedran Tomić i Hana Matić.

Na ocjenu ustavnosti dali su te zakone jer smatraju da krše ustavna prava hrvatskih građana, posebice malih obiteljskih iznajmljivača, a Tomić je izjavio i da su sva ta tri zakona 'pod krinkom priuštivog stanovanja promijenila na nepošten način ‘pravila igre’ na štetu malih iznajmljivača'.

'Posebno su na udaru vlasnici apartmana/stanova koje iznajmljuju u stambenim zgradama, a oni uopće nisu bitni za stambeni fond Hrvatske, jer čine manje od jedan posto od 2,3 milijuna stanova u zemlji', iznio je Tomić.

'Nepravedno i kazneno'

U prijedlozima za ocjenu ustavnosti očitovali su se i na neustavne odredbe Zakona o lokalnim porezima, konkretno vezanih uz porez na nekretnine koji, po udruzi, predstavlja nepravedno, dvostruko i kazneno oporezivanje ne svih nekretnina nego samo stanova koji se ne koriste za stanovanje ili se koriste za kratkoročni najam. Spornim drže i što se taj porez naplaćuje po kvadraturi, što po njima ne zahvaća nikakvu gospodarsku snagu onoga koga se oporezuje.

'U tome je i ničim opravdana i protuustavna razlika između kratkoročnog i dugoročnog najma, koji je izuzet od oporezivanja', dodao je Tomić.

Oko Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, naveo je kako smatra spornom propisanu suglasnost koju iznajmljivači trebaju dobiti od 60 posto stanara u zgradi za kratkoročni najam, jer to ograničava pravo raspolaganja vlasništvom, a i negira kategorizaciju koju su ranije dobili.

Prijetnja poslovanju i egzistenciji

Treća protuustavna odredba, kako su naveli, je ono što nazivaju 'linčom malih iznajmljivača' u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, gdje se uvela razlika između domaćina i iznajmljivača, pri čemu domaćin ne može biti onaj tko nema prebivalište u istoj županiji gdje mu se nalazi i objekt, pa čak ni onaj koji ima prebivalište u istoj zgradi u kojoj iznajmljuje. Ta udruga smatra to neprihvatljivim, jer po njima su svi domaćini svojih objekata.

Pokretanje ovih postupaka pred Ustavnim sudom dio je i njihove, rekla je Matić, šire pravne, političke i medijske borbe za zaštitu interesa svih malih obiteljskih iznajmljivača i građana Hrvatske, koji su 'izloženi neopravdanim agresivnim zakonskim promjenama'.

'To prijeti njihovom poslovanju i egzistenciji, ali i utječe na životne uvjete, stabilnost i dugoročnu održivost lokalnih zajednica, posebice na otocima, gdje se sada boje da će im djeca otići jer osim turizma i iznajmljivanja nemaju od čega živjeti', naglasila je.

Nekomercijalni smještaj - problem za turizam

Velikim problemom za turizam označila je i nekomercijalni smještaj, koji je 'siva zona iznajmljivanja i time se nitko zakonski ne bavi', kao i 'pogodavanje službene politike stranim hotelima i velikom kapitalu koji uzurpira i uništava obalu'.

Odgovarajući na upit, kazali su da je njihova udruga osnovana krajem siječnja ove godine i sada ima više od tisuću članova te da članstvo stalno raste jer su 'ljudi uznemireni'. Podsjetili su da je udruga proizašla iz istoimene građanske inicijative, koja je prošle godine zbog tih zakona u Zagrebu organizirala i prvi prosvjed u povijesti hrvatskog turizma, upozorivši i tada na neustavnost tih zakona, o čemu su razgovarali i u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS). Najavili su da ovaj tjedan planiraju ponovo zatražiti sastanak u tom ministarstvu jer su sada nacionalna udruga i žele dijalog.

Odgovorili su i da, s obzirom da su udruga, Ustavni sud nema obvezu odgovoriti na njihove prijedloge, uz koje su predali i dokumentaciju na tisuću stranica. Ipak, nade polažu, dodala je Matić, u sličan zahtjev koji su tom sudu uputili iz Kluba SDP-a, koji čine oko 20 posto zastupnika u Hrvatskom saboru. Njima, kako su objasnili Tomić i Matić, taj sud treba na to odgovoriti, a time i na sve slične prijedloge drugih, pa iako za to sud nema obveznih rokova, vjeruju da bi moglo biti u roku do godinu dana.

Svjetski rekorderi po privatnom smještaju

Iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) su u srijedu na upit Hine za komentar tvrdnji udruge SMOi i prijedloga predanih na ocjenu ustavnosti, u vezi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, za kojeg su nadležni, odgovorili da je činjenica, bez obzira na razna tumačenja i interpretaciju različitih brojki u javnom prostoru, da je privatni smještaj rastao rapidno i time postao neodrživ.

'Hrvatska je europski, a vjerojatno i svjetski rekorder po udjelu privatnog smještaja u ukupnim smještajnim kapacitetima. U tom smislu smatramo neopravdanom inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi kojima je u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uvedena definicija 'domaćina', jer je svrha i cilj tih odredbi omogućiti zaštitu tradicionalnog obiteljskog smještaja kao dodane vrijednosti hrvatskog turizma i stvoriti zakonske pretpostavke za njegovo brendiranje', poručuju iz MINTS-a.

Iznova naglašavaju i da cilj svih zakonskih izmjena nije nikome ništa zabraniti ili onemogućiti, nego stvoriti održivu strukturu smještaja, od koje će svi imati koristi, vodeći računa o zadovoljstvu i kvaliteti života lokalnog stanovništva, kao jednim od osnovnih stupova održivosti turizma. 'Upravo zato je jasan i stav da se usluge kratkoročnog najma u višestambenim zgradama ne mogu pružati bez prethodne suglasnosti suvlasnika', zaključuju komentar iz MINTS-a.