Prema izračunima Ministarstva financija, dosadašnje porezno opterećenje dugoročnog najma bilo je u visini od 8,4 posto, a turističkog tek dva posto, ne računajući druga javna davanja, poput turističkih pristojbi, članarina turističkim zajednicama i PDV-a na online platforme.

Dosad se paušalni porez plaćao u rasponu od 19,91 do 199,08 eura, i to samo na osnovne krevete. U većini lokalnih jedinica paušalni porez određen je unutar donjeg dijela raspona, tako da u gotovo 80 posto gradova i općina iznosi do 40 eura.

Sada se taj paušal osjetno povećava. Vladin prijedlog je da ubuduće njegova visina ovisi o indeksu turističke razvijenosti, a on se utvrđuje na temelju broja dolazaka turista, broja noćenja, broja postelja te broja zaposlenih u turističkim djelatnostima.

Prema tom indeksu, lokalne jedinice razvrstavaju se u četiri skupine. U turistički najrazvijenijim mjestima (I kategorija) paušal bi iznosio od 150 do 300 eura po krevetu, u drugoj skupini (II kategorija) od 100 do 200 eura, u trećoj (III kategorija) od 30 do 150 eura, a u četvrtoj (IV kategorija) od 20 do 100 eura. U odnosu na današnju visinu paušala, njegova donja granica u turistički najrazvijenijim gradovima poput Dubrovnika, Splita i Poreča penje se za 653,4 posto, u drugoj skupini za 402,3 posto, u trećoj za 50,7 posto, a u četvrtoj ostaje ista.

U prvoj skupini s najvišim indeksom (iznad 30) nalaze se 61 grad i općina smješteni mahom u priobalju. Zanimljivo je to da se Zagreb nalazi na granici najviše kategorije s indeksom 30,44.

Veće porezno opterećenje na kratkoročni nego na dugoročni najam

Ministarstvo financija napravilo je izračun za oporezivanje stana od 50 kvadratnih metara s dva kreveta plus dva pomoćna kreveta, a koji se turistički iznajmljuje 65 dana uz cijenu od 160 eura i prihod od 10.400 eura.

Dosad se za takav apartman plaćao paušal samo za dva kreveta u maksimalnom iznosu od 400 eura. No u većini gradova i općina s najvišim indeksom on je bio puno niži i kretao se između 80 i 200 eura.

Sada se paušal penje na minimalno 600 eura (150 x 4 kreveta). Uz njega, kratkoročni najam bit će opterećen porezom na nekretnine u rasponu od 0,26 do osam eura po kvadratnom metru.

U navedenom primjeru porez na nekretnine iznosi pet eura po kvadratu, što ukupno iznosi 250 eura. Kada se dodaju i ostali nameti (turistička pristojba – 264 eura, članarina turističkoj zajednici - 24 eura, PDV na proviziju platforme za iznajmljivanje – 252 eura), ukupno porezno opterećenje penje se na 1390 eura, odnosno 13,4 posto.

Proizlazi iz toga da će ubuduće porezno opterećenje kratkoročnog najma biti više nego ono za dugoročni najam (8,2 posto).

Najveći udar na male iznajmljivače

Udruge iznajmljivača upozoravaju da će zbog novih poreznih uvjeta najgore proći mali obiteljski iznajmljivači s nižim cijenama i manjom popunjenošću.

Primjerice, iznajmljivaču sa slabije opremljenim apartmanom iste kvadrature, čija je popunjenost 50 dana, a cijena 120 eura po danu (godišnji promet od 6000 eura), porezno opterećenje penje se na 21,4 posto.

S druge strane, iznajmljivač s vrhunski opremljenim apartmanom na prestižnoj lokaciji te popunjenošću od 120 dana godišnje i cijenom od 200 eura po danu (godišnji promet 24.000 eura) imat će porezno opterećenje od svega 7,2 posto.

S obzirom na to da većini obiteljskih iznajmljivača ulaganje u apartmane donosi skromnu zaradu u odnosu na uloženi kapital, drastičan rast poreznog opterećenja moglo bi mnoge od njih gurnuti prema crnom tržištu ili gašenju djelatnosti.