Između ostalog, planira se značajno povećanje turističkog paušala koji bi u najrazvijenijim turističkim destinacijama iznosio najmanje 150, a najviše 300 eura po krevetu. Pored toga, planira se uvođenje niza drugih nameta kojima je cilj destimulirati rast kratkoročnog smještaja i stimulirati davanje neiskorištenih nekretnina u dugoročni najam, odnosno podstanarstvo.

Za stanove u takvom aranžmanu neće se plaćati porez na nekretnine dok će za one koji se iznajmljuju turistima plaćati i taj porez, i turistički paušal, najvjerojatnije i dvostruko veća pričuva i slično. Ukratko, planira se izjednačiti porezno opterećenje na kratkoročni i dugoročni najam, što znači da bi se ovaj prvi trebao gotovo učetverostručiti s oko dva na oko osam posto.

'Prosječna zauzetost u privatnom smještaju konstantno nam opada, a ove godine će umjesto 69 dana godišnje biti za tri dana manja, što je pokazatelj da su ljudi zaista puno ulagali u nekretnine - a to nije nelogično jer im se dosad to najviše isplatilo. Pozdravljamo namjeru da se destimulira ulaganje u nekretnine i stimulira poduzetništvo, zaista nam treba više industrije i poduzetničkih pothvata', kaže Marković za tportal.

'Međutim vrijeme je za jasno odvajanje obiteljskog od komercijalnog smještaja, na čemu radimo u suradnji s Ministarstvom turizma. Želimo stimulirati razvoj obiteljskog smještaja, podizanje njegove kvalitete i edukaciju ljudi koji rade u njemu, a na koncu i brendiranje prema gostima. Nije logično da on ima jednak porezni tretman kao i komercijalni smještaj u vlasništvu velikih igrača i špekulanata', dodaje predsjednica ove udruge.

'Mali čovjek ulaže u male nekretnine i njega treba zaštititi', slikovita je Marković.

Ona se zalaže za striktnu zakonsku definiciju obiteljskog smještaja, primjerice da se 'domaćinom' smatra osoba koja u krugu od 60 kilometara od svoga prebivališta ima smještajne kapacitete - a ne i stranac koji je kupio nekretnine da bi štedio ili špekulirao njima.

'U šoku smo od iznesenih iznosa i sigurno ćemo sudjelovati u javnoj raspravi o poreznoj reformi, a imat ćemo svoje prijedloge', otkriva Marković te otvoreno poziva Državni inspektorat na žešće akcije suzbijanja ilegalnog iznajmljivanja jer ono još uvijek cvjeta.

Po njenom mišljenju, sve slabija prosječna popunjenost smještajnih kapaciteta u kombinaciji s većim poreznim opterećenjem sasvim sigurno će nagnati dio vlasnika da se okrene davanju stanova u dugoročni najam.

'Ali treba dobro paziti da se istovremeno ne uništi obiteljski smještaj kao nešto po čemu je Hrvatska vrlo prepoznatljiva', zaključuje Marković.