Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu krenulo se sa snažnijim oporezivanjem kapitala i imovine, uz manje oporezivanje dohotka od rada.

Najveći porezni udar doživjeli su vlasnici kuća za odmor u velikom broju gradova i općina, kojima su se porezne obveze višestruko povećale. Uvođenjem poreza na nekretnine rasponi visine poreza dodatno se povećavaju te će pojedine lokalne jedinice još jednom moći udvostručiti porezno opterećenje. Pritom će se porez proširiti na prazne stanove u cijeloj Hrvatskoj te stanove i apartmane koji se koriste za kratkoročni najam.

Prema prijedlogu Vlade, raspon oporezivanja sa sadašnjeg od nula do pet eura po kvadratnom metru mijenja se te će iznositi od 0,6 do osam eura po kvadratnom metru. To ujedno znači da će sve jedinice koje dosad nisu imale porez na nekretnine ubuduće morati uvesti taj porez, barem uz minimalnu stopu od 0,6 eura.

Prema sadašnjem stanju, najviši porez na kuće za odmor po kvadratu iznosi pet eura i uveli su ga brojni priobalni turistički gradovi, kao i Grad Zagreb.

Izračunali smo koliko bi mogao iznositi godišnji porez na nekretnine, uz pretpostavku da će gradovi koji su uveli najvišu stopu opet iskoristiti tu mogućnost, a oni koji to nisu da će udvostručiti postojeće opterećenje.

U gradovima koji uvedu najviše porezno opterećenje od osam eura po kvadratu vlasnik praznog stana od 70 kvadrata, ili onog koji se kratkoročno iznajmljuje, a koji je dosad plaćao 350 eura, ubuduće će plaćati 560 eura poreza godišnje.

U lokalnim jedinicama koje se budu držale zlatne sredine te razrežu porez od četiri eura po kvadratu za isti stan vlasnici će plaćati 280 eura godišnje.

U gradovima i općinama u kojima dosad nije bilo poreza te predstavničko tijelo odluči uvesti minimalni porez od 0,6 eura po kvadratu vlasnik stana od 70 kvadrata bit će opterećen s 42 eura poreza godišnje.