Ministar financija Marko Primorac u petak je odbio odgovoriti na sva pitanja 'oko bilo kakvih poreza', pa tako i oko najavljenog uvođenja poreza na nekretnine koji bi se - još uvijek navodno - službeno trebao predstaviti u ponedjeljak. U tjednu u kojemu predsjednik Vlade Andrej Plenković ne bi trebao biti u zemlji, nego na sedmodnevnom putovanju u SAD.

Prije tri tjedna ministar Primorac najavio je da se porez uvodi kako bi se 'proširila baza obuhvaćenih nekretnina' jer će sve općine i gradovi 'morati imati ovaj porez'. Neslužbeno je najavljeno da će on iznositi od 1 do 10 eura po četvornom metru godišnje, ali kako su se Primorčeve prezentacije odgađale iz dana u dan i iz tjedna u tjedan, tako su i njegove ambicije po svemu sudeći skresane.

Trenutno se barata iznosom od 0 do maksimalno osam eura godišnje po kvadratu nekretnine - što znači da svi gradovi i općine ipak neće biti obvezni uvesti ovaj porez - no primjetno je reteriranje Vlade i samog Plenkovića. Još uvijek navodno nije nemoguće da se od njega odustane i to obrazloži tvrdnjom da se 'priuštivo stanovanje' hrvatskim građanima teoretski može osigurati i na neki drugi način.

Ne bi bilo prvi put da se odustane od ovog nameta: prije sedam godina Plenković je stavio izvan snage već usvojeni porez na nekretnine - a to su činili i njegovi prethodnici koji su, poput bivšeg ministra Slavka Linića, priznali da su bili izloženi strahovitom pritisku različitih lobija, prije svega banaka.

Pravedno i blizu najpoželjnijeg

Ekonomisti su uglavnom složni u ocjeni da je porez na nekretnine najbliži definiciji pravednog, a i vrlo blizu najpoželjnijeg - pogotovo ukoliko se paralelno s oporezivanjem imovine krene u smanjivanje oporezivanja rada. Nešto su manje uvjereni u ostvarenje cilja priuštivog stanovanja, odnosno smanjenja cijene najma, kao i same kupovne cijene stambenog prostora. No, u pravilu, uvjereni su da bi se nakon uvođenja poreza tržište moglo samoregulirati i da bi mlade obitelji, a pogotovo podstanari, mogli osjetiti poboljšanja.

Po dosadašnjim najavama porez na nekretnine ne bi se trebao plaćati na prvu nekretninu te na stanove u dugoročnom najmu, no ogroman je broj nejasnoća koje bi se trebale razbistriti u ponedjeljak.

Uoči toga tportal je u suradnji s nekoliko ekonomista stavio na papir nekoliko najaktualnijih dilema i njihovih razmišljanja o tome.

Je li tehnički uopće moguće uvesti porez na nekretnine?

- Nedvojbeno jest, premda je vlasništvo nad njima nesređeno. Ako je trenutno moguće uredno naplaćivati komunalnu naknadu za sve nekretnine koje se nalaze u sustavu, moguće je to učiniti i s novim porezom.

Je li moguće visinu poreza vezati uz vrijednost nekretnine, a ne samo uz njen položaj u gradu ili općini, odnosno u nekoj od gradskih zona?

- Ne, premda je istina da na vrijednost nekretnine znatno više utječe lokacija, nego njeno stanje. Nije loša ideja da se visina poreza određuje po gradskim zonama, mada teoretski već danas postoji alat po kojemu bi procjena bila preciznija i pravednija.

Po Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina, naime, veliki gradovi i županijska središta morali su razvijati vlastite registre, osnivati procjeniteljska povjerenstva, baviti se indeksnim nizovima i održavati statistike vrijednosti nekretnina na svom području. U nekim gradovima to je funkcioniralo, u nekima ne.

Što je s najavom da će takav registar postojati na razini države?

- Zasad ništa, premda se upravo to predstavljalo kao preduvjet za uvođenje poreza na nekretnine. Nedavno je najavljeno formiranje Registra stanovništva, obitelji i kućanstava koji bi zapravo trebao sadržavati 'imovinsku karticu' svakog građanina i biti osnovni državi alat za vođenje brojnih politika.

No njegovo formiranje višegodišnji je pothvat, trenutno tek u idejnoj fazi, a malo toga se može postići bez registra stambenog fonda - tek tada moći ćemo znati u kojoj stambenoj jedinici zapravo živi koje kućanstvo, umjesto da se oslanjamo na pomoćne baze podataka poput one iz HEP-a.

Svemu tome preduvjet je konačno sređivanje, usklađivanje, povezivanje i potpuna digitalizacija podataka iz katastra i zemljišnika, što je posao koji se odvija desetljećima - za razliko od austrougarskog doba u kojemu su sve zemljišne knjige ručno formirane u roku od nekoliko godina, a dijelom se i danas koriste kao najpouzdanije.

Trenutno se radi na novoj katastarskoj premjeri kompletne zemlje, što će također trajati godinama.

Hoće li novi porez na nekretnine plaćati i stranci?

- Kratko i jasno - da.

Državljani zemalja Europske unije u svakom su pogledu izjednačeni s hrvatskim državljanima, pa će plaćati poreze po jednakim kriterijima. Tretman državljana trećih zemalja, pretpostavlja se, bit će vrlo sličan, mada u nekim slučajevima vjerojatno može ovisiti i o međudržavnim ugovorima.

Ukoliko se porez na nekretnine uvede, kome ide taj novac?

- Po zakonu i europskoj praksi radi se isključivo o prihodima jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina.

Međutim, čini se da je Vlada sklona ograničavanju njihovih prihoda i svaki put kada primijeti da su oni narasli, kreše ih prisilnim putem - cinici će primijetiti da se istovremeno ne obazire na još značajniji rast poreznih prihoda državnog proračuna.

Neslužbeno je najavljeno da bi od poreza na nekretnine država zadržavala 40 posto, čime bi Hrvatska ponovno bila raritet u europskim okvirima. Dosad gotovo da nije imala porez na imovinu, sada ga država otima onima kojima pripada.