Na pitanje o rastu cijena plina i struje za 10 posto i je li sada pogodan trenutak za to, s obzirom na to da će mnogima s manjim primanjima to biti značajan udarac, Plenković je u intervjuu HTV-u odgovorio:

'Da, ali nakon tri godine, dakle od jeseni 2021. Hrvatska vlada limitira i smanjuje cijene naftnih derivata, supera, dizela, plavog dizela. Hrvatska vlada svojim odlukama čini da je cijena struje, cijena plina za vas, za vašu obitelj, za koje god kućanstvo hoćete, nepromijenjena. A ono što je recimo, kad je riječ o tržišnoj cijeni struje, što je prije krize, dakle prije Putinove agresije na Ukrajinu, koštalo na tržištu 60 eura, danas je između 115 i 130. Mi nismo više u dogovornoj ekonomiji, da ja odredim ti ćeš proizvoditi to, ti ćeš po toj cijeni nešto prodavati, a potrošač će po toj cijeni kupovati. To ne ide, mi smo u kapitalizmu, mi smo u tržišnom gospodarstvu. Mjerama koje su bile intervencionističke, ne zato što smo mi po nekoj vokaciji intervencionistička Vlada, obrnuto, mi smo Vlada koja želi što manje opterećenja i građanima i gospodarstvu i što manje intervencija države. Mi smo djelovali da osiguramo jednu sigurnosnu mrežu. I ta sigurnosna mreža je sačuvala sve. Sačuvala je umirovljenike, sačuvala je poljoprivrednike, sačuvala je ribare, sačuvala je dječje vrtiće, osnovne škole, srednje škole, fakultete, domove za starije, bolnice, općine, gradove, županije, nevladine udruge. Svi plaćaju tri godine cijene koje su daleko bile ispod tržišnih cijena. Na cijeloj razini EU-a stabilizirale su se sada cijene i struje i plina i mi se moramo, kao i drugi, polako vraćati na tržišno. Ali to radimo postupno'.

Smatra da bi bilo neopravdano kad bi sada, zbog rasta cijena energenata, i neke druge cijene porasle i pokrenule jaču inflaciju jer kaže da su marže u trgovačkim lancima izrazito velike.

'Ovo povećanje cijena struje će biti u dvije faze, 6,5 posto, pa još 3,5 posto, cijena plina koja je sad generalno na tržištu u ovom trenutku prihvatljiva. Meni se čini da je realan rast plaća u odnosu na kumulativnu inflaciju proteklih godina takav da je on praktički oko 30 posto, bez obzira je li to medijalna plaća ili prosječna plaća, Minimalna plaća je rasla 60-ak posto. Takva situacija, pa uključivši i mirovinu, koja je sada prosječna 620 eura. Mi smo stvorili preduvjete, plus ove kalibrirane mjere koje su išle s novim paketom pomoći za umirovljenike, za pružatelje socijalnih usluga, za nezaposlene hrvatske branitelje, za studente. Dakle one skupine kojima je pomoć bila nužna, kao i za ugrožene kupce energenata. Mislim da su mjere i horizontalno i ciljano, upravo onakve kakve trebaju. I tu je još jedan deveti paket za umirovljenike, a ukupno smo mi sada donijeli još 250 milijuna eura mjera pomoći prije dva tjedna. Vlada vodi računa o građanima i o gospodarstvu, maksimalno', rekao je premijer.

Ponovio je da porez na nekretnine, u drugačijem obliku, postoji već 30 godina te da se zove porez na kuće za odmor. Rekao je da se u ovom trenutku vode završne konzultacije te da će u ponedjeljak biti sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojem će socijalnim partnerima biti predstavljena cijela porezna reforma prije nego ode u javno savjetovanje. Ponovio je da država to ne radi zbog krpanja neke proračunske rupe, nego zato što postoji enorman broj praznih stanova i nekretnina, oko 600.000 u cijeloj Hrvatskoj, prema procjenama ministarstva.

Potvrdio je da porez na nekretnine neće plaćati nitko na stan ili kuću u kojima živi.

'Porez na nekretninu neće nitko plaćati u stanu u kojem ima, a recimo da vam je to druga nekretnina u kojoj ima nekoga najmoprimca pa je to neki dugoročni najam. Na to se neće plaćati. Mi želimo pomoći mladim ljudima i mladim obiteljima da pokušaju imati priuštivu cijenu stanovanja. To je glavno pitanje danas u EU, glavno pitanje u svijetu, kako da mlade generacije krenu u svoj privatni ili poslovni život na svoje dvije noge i da rade sa svojih deset prstiju, da se mogu priuštiti ili najam stana ili nekakvu kreditnu sposobnost koja ima omogućuje da kupe nekretninu. Mi ne možemo kao društvo koje ima ozbiljan problem prirodnog priraštaja, gdje se rađa oko 32.000-33.000 beba godišnje, gdje nam umire 51.000 naših sugrađana, gdje imamo minus 19.000 ljudi godišnje, se dovesti na to da će nam mlade obitelji biti limitirane s priuštivih 50 kvadrata. Koliko će on imati djece u 50 kvadrata? Jedno, možda dvoje. Više od toga sigurno neće imati. Mi ovu politiku gledamo kroz novu strategiju stambene politike koja ima svoj zemljišni element, financijski element, porezni element, element energetske učinkovitosti. Ostavit ćemo prostora da delegiranjem ovlasti lokalnim jedinicama učinimo taj porez primjerenim, a ostvarimo ovaj temeljni cilj, niža cijena nekretnina i za kupoprodaju i za najam', rekao je Plenković.