Gospodarsko socijalno vijeće sastalo se u 10 sati, gdje je socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima prezentiran porez na nekretnine. Ministar financija javnosti se obratio iza 13:40.

Primorac se ispričao novinarima, navodeći da je predstavljanje kasnilo zbog sjednice GSV-a koja se odužila. Potom je krenuo s najavama izmjena u poreznom sustavu, osvrnuvši se na porez na nekretnine.

'Od 2016. godine imamo kontinuiranu ambiciju poreznog rasterećenja. Uspjeli smo rasteretiti gospodarstvo, građane i poduzeća u iznosu od oko dvije milijarde godišnje.

Da nije bilo rasterećenja, ukupno porezno opterećenje bilo dvije milijarde eura veće', pojasnio je Primorac. Ustvrdio je da se rasteretilo i građane koji nisu plaćali porez na dohodak i koji ne bi imali koristi od povećanja osobnog odbitka. 'Ove izmjene idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava', rekao je Primorac.

Porez se uvodi 1. siječnja 2025. godine, a utvrđivat će se prema stanju na dan 31. ožujka. Sve promjene se dotad moraju dostaviti poreznom tijelu. 'Ako se podaci ne dostave, propisane će biti kazne od 1000 do 6000 eura', kaže ministar.

Ako netko promijeni vlasništvo nakon što je platio porez na nekretnine, nema pravo povrata dijela poreza na nekretnine. Onaj tko je nekretninu kupio u toj godini, nema obveza, ali porez će platiti sljedeće godine.

Iznimno za 2025. - općine i gradovi dužni su odluku o visini poreza donijeti do 28. veljače radi primjene u 2025. godini. Redovni rok za donošenje odluka - do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu. 'Porez bi trebao postati zajednički prihod lokalne samouprave i države; 80 posto ide lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi', rekao je ministar te pojasnio da 20 posto državni nije zbog manjka u proračunu, već zbog izravnanja, jer prihodi različitih jedinica lokalne samouprave od poreza na nekretnine neće biti ni blizu isti.

Porez na nekretnine plaćat će se sukladno odluci općine ili grada u rasponu od 0,6 do osam eura po kvadratnom metru. Ako općina ili grad ne donese odluku o visini poreza na nekretnine, primijenit će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godinu. Primijenit će se najniži iznos od 0,6 eura po kvadratnom metru ako općina ili grad za 2024. nije odlukom uvela porez na kuće za odmor.

Općina ili grad propisuje visinu poreza ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi. Te uz mogućnost uvećanja iznosa ovisno o drugim vrijednosnim kriterijima - starost nekretnine i prisutnost sadržaja.

'Odlučili smo tretirati u novom krugu porezne reforme ključne teškoće - snažan rast cijena nekretnina i najma zbog preniskog oporezivanja.

Tu ne mislimo samo na oporezivanje nekretnina, već i dohotka od najma, pogotovo dohotka od kratkoročnog najma. Teškoće su i nedostatak radne snage, nepravedni poticaji poslodavcima na teret poreznih obveznika, povećanje poreznog opterećenja uslijed inflatornih pritisaka...', navodi ministar.

Ciljevi porezne reforme su, kaže, učinkovitost, pravednost, dosljednost, atraktivnost, solidarnost, jednostavnost i odgovornost.

To se odnosi na daljnje porezno rasterećenje rada, unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina, promjenu visine poreznog opterećenja dohotka od turističkog (kratkoročnog) najma, poticanje povratka hrvatskih državljanja, jačanje porezne discipline, daljnju digitalizaciju i administrativno rasterećenje poreznih obveznika i poreznog sustava, među ostalim.

Mijenjat će se šest poreznih zakona: Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi, Zakon o porezu na dodanu vrijednost.

Primorac je rekao da su ključni izazovi nelogičnost, društveni rizici i nemogućnost najma, navodi Primorac. 'Brojne obitelji ne mogu riješiti stambeno pitanje, a istodobno se više od 600.000 stambenih nekretnina ne koristi. Na turistički intenzivnim područjima građani nisu u mogućnosti ugovoriti dugotrajni ili zadržati ugovoreni najam. Tu su i prekomjerne neravnoteže na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma; negativno se odražavaju na stanovanje, demografiju, turizam i gospodarstvo u cjelini', rekao je Primorac.

Porez na apartmane

Primorac kaže kako se paušalni najam oporezuje u iznosu od 20 do otprilike 200 eura, a to utvrđuje JLS.

'To je rezultiralo činjenicom da je opterećenje dugoročnog najma 8,4 posto, a kratkoročno dva posto. Dugoročni najam je višestruko više oporezovan od kratkoročnog. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma', rekao je Primorac. Većina JLS-a odlučila se za minimalne stopa poreza, a ovime ih, kaže Primorac, Vlada želi potaknuti da povećaju porezno opterećenje kratkoročnog najma.

'To smo odlučili učiniti tako da se poveća donji prag iznosa za kratkoročni najam. Nemoguće je horizontalno povećati donji prag na teritoriju cijele Hrvatske', rekao je Primorac i objasnio da se ovom problemu pristupilo oslanjajući se na indeks turističke razvijenosti, u suradnji s Ministarstvom turizma. JLS se klasificira temeljem nekoliko kriterija i prema kategorijama indeksa turističke razvijenosti.

Za nekretnine koje se kratkoročno iznajmljuju u najrazvijenijim turističkim destinacijama plaćalo bi se paušalno najmanje 150 eura po krevetu, a najviše 300 eura. Trenutno se dugoročni najam oporezuje tako da se na 70 posto najamnine odredi porezna stopa od 12 posto. Primorac je rekao kako je ambicija Vlade da u što većoj mjeri sada izjednači porezno opterećenje za dugoročni i kratkoročni najam.

Za objekte u dugoročnom najmu nema poreza na nekretnine. Za kratkoročni najam će biti potrebno platiti porez, ali i turističke pristojbe i druga opterećenja pa će porezno opterećenje biti uglavnom izjednačeno.

Povećavaju se osobni odbici, povećava se prag za primjenu više stope poreza na dohodak. Osobni odbitak se povećava na s 550 na 600 eura, kao i odbici za uzdržavane članove i invalidnost. Viša stopa poreza na dohodak će se primjenjivati na osnovicu od 60.000 eura godišnje.

Što se tiče poreznih stopa, Primorac je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, omogućila veća autonomija JLS.

Primorac je podsjetio da je rastao i iznos osobnog odbitka i ukidanje prireza kojim se, kako kaže, omogućila veća autonomija JLS-a. Primorac kaže kako Vlada želi dodatno smajiti gornje granice poreza na dohodak, čime želi motivirati JLS da smanji opterećenje rada i prihvati druge izvore poreznih prihoda.

Općine i gradovi će morati donijeti odluke o visini poreza i objaviti ih u Narodnim novinama do kraja veljače 2025. Osobni odbitak primjenjivat će se na cijelu godinu, neovisno o tome kad će JLS donijeti odluku. 'Hrvatska ima jedno od najnižih poreznih opterećenja rada u EU-u', rekao je Primorac govoreći o usporedbama s drugim članicama EU-a.

Brojne države donose mjere kojima nastoje potaknuti doseljavanje stranih radnika, kaže Primorac navodeći primjer Slovenije. Vlada je zbog toga smatrala da je nužan iskorak u poreznom sustavu kojim bi se iseljenike i njihove potomke motiviralo na povratak.

Povratnici u Hrvatsku bit će oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, pod uvjetom da su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine.

'Smatramo da mjerom oslobađanja od poreza na dohodak možemo pridonijeti njihovoj odluci o povratku u Hrvatsku', rekao je ministar. Podsjetio je da već sada postoji takva mjera za mlade te da je koristi veliki broj onih koji nisu hrvatski državljani. 'Nužno je proširiti to na sve naše iseljenike i njihove potomke', kaže Primorac.

Ujednačavanje visine doprinosa za zdravstveno osiguranje

Poslodavci u RH od 2015. imaju subvenciju kroz oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno za osiguranike mlađe od 30 godina. 'To je propušteni prihod HZZO-a koji se financira sredstvima iz proračuna, a predstavlja korist isključivo poslodavcima. Mlada osoba zbog ovog oslobođenja nema ništa veću plaću, to utječe samo na smanjenje troškova samo poslodavca. Odlučili smo se na ukidanje ove mjere jer je situacija na tržištu rada znatno drugačija nego što je bila prije deset godina', pojasnio je Primorac.

'Subvencionirati toliki sustav na takav način postaje malo upitno', kaže ministar. Dodaje da je broj poslodavaca koji koriste ovu mjeru od 2015. do 2023. taj broj značajno povećan. To je 385 milijuna eura u 2023., navodi. 'Bitno je istaknuti da ukidanje ove mjere neće značiti da će od 1. siječnja svi koji koriste ovu mjeru ostati bez nje. Oni će je moći koristiti do isteka pete godine. Od 1. siječnja to pravo više neće vrijediti za nove zaposlenike. Na snazi ostaje oslobođenje od obveze doprinosa za radnika koji se prvi put zapošljava i vrijedit će godinu dana', pojasnio je.

Ministar je rekao da mladi imaju koristi od povrata poreza na dohodak koji ne plaćaju mladi do 25 godina starosti. 'Mlade osobe do 25 godina starosti i dalje će imati umanjenje 100 posto poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 imaju 50 posto povrata, to je mjera koja ostaje na snazi', rekao je.

Raste prag za ulazak u sustav PDV-a s 40 na 50.000 eura, kiosci će po novom morati izdavati račune. Šire se odredbe o mjerama zabrane nelegalnih djelatnosti, što se prije svega odnosi na igra na sreću. Omogućava se blokada financijskih transakcija prema ilegalnim priređivačima igara za sreću. Primorac pojašnjava kako su ove usluge dosad, putem internetskih stranica, ove usluge bile dostupne i korisnicima u Hrvatskoj, a nada se da će se zabranom transakcija postići cilj da se ovo onemogući.