Državni zavod za statistiku objavit će u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom ovogodišnjem kvartalu, koja će pokazati da se recesija nastavlja, ali da se pad gospodarstva usporava. Devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da je pad gospodarstva u prva tri mjeseca ove godine iznosio između 1,2 i 2,5 posto. U prosjeku, očekuju pad BDP-a od 2 posto
To predstavlja ublažavanje klizanja gospodarstva, s obzirom da je u prvom lanjskom kvartalu pad BDP-a iznosio 6,7, a u zadnjem 4,5 posto
'Iako bi ovaj podatak mogao izgledati kao poboljšanje situacije jer bi se radilo o manjem padu nego u prethodnom tromjesečju, kada je iznosio 4,5 posto, naše projekcije bazirane na desezoniranim podacima zapravo impliciraju daljnji pad gospodarske aktivnosti u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine i stoga - nastavak recesije. Takvo se očekivanje bazira prvenstveno na daljnjem slabljenju domaće potrošnje, kako osobne potrošnje, tako i državne, te na značajnom padu investicija, na što upućuju raspoloživi fizički indikatori o prometu u trgovini na malo i građevinarstvu. S druge strane, vanjska trgovina mogla bi imati pozitivan utjecaj na gospodarska kretanja jer je prvo tromjesečje ove godine ukupno gledano donijelo osjetan rast izvoza. I podaci o industrijskoj proizvodnji ukazuju na neke znakove poboljšanja, no za sada je još prerano govoriti o oporavku', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
U prva tri mjeseca ove godine izvoz je dosegnuo 14,4 milijarde kuna, što je 3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz istodobno pao za 11,8 posto, na 24,2 milijarde kuna.
U prvom tromjesečju stabilno se kretala i industrijska proizvodnja. Porasla je za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, proći će još neko vrijeme do oporavka industrije, na što ukazuje neočekivano snažni, 6,6-postotni pad industrijske proizvodnje u travnju. No, to će se odraziti na BDP u drugom kvartalu.
'Jačanje inozemne potražnje uspjelo je zadržati obujam industrijske proizvodnje na prošlogodišnjim razinama tijekom prvog tromjesečja, ali to je nedostatno za značajniji investicijski ciklus i više stope rasta industrijske proizvodnje', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Usporavanje pada gospodarstva ponajviše je posljedica smanjivanje osnovice BDP-a, odnosno oštrog pada gospodarstva u prošloj godini.
'Recesijska kretanja nastavit će se tijekom prvog tromjesečja, ali usporenijom dinamikom zbog učinka baznog razdoblja. Podaci iz realnog sektora potvrđuju takva očekivanja, s obzirom na pad prometa u trgovini na malo, pad kreditne aktivnosti banaka, pad realnih plaća i raspoloživog dohotka, prilagodbu države negativnim trendovima u smislu odgađanja investicijskih aktivnosti, a građevinski sektor i dalje bilježi znatno smanjenje aktivnosti, uz izostanak novih investicija', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Kao najveći problem gospodarstva, uz visoku nezaposlenost, većina makroekonomista navodi slabljenje potrošnje. U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo bio je realno za 6,4 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju. Premda je to manji pad nego u prethodnim kvartalima, makroekonomisti ne očekuju tako skoro oporavak potrošnje.
'Zbog produbljivanja pada potrošačkih kredita i smanjivanja ukupno raspoloživog dohotka, što je posljedica rasta nezaposlenosti i pada plaća, put do oporavka potrošnje bit će postupan i dug', navodi jedan od makroekonomista u anketi.
Aktualna recesija, koja je počela u prvom lanjskom tromjesečju, nadmašila je onu iz 1999. godine, koja je trajala samo dva kvartala, a slabljenje gospodarstva moglo bi se nastaviti, prema mišljenju većine makroekonomista, i u drugom ovogodišnjem kvartalu.
'U nastavku godine tempo fiskalne konsolidacije, uključujući i rješavanje pitanja brodogradnje, liberalizacija cijena energenata i njihovo poskupljenje na svjetskim burzama, tečaj dolara, daljnji rast nezaposlenosti te razduživanje tvrtki glavni su razlozi zbog kojih očekujemo pad BDP-a u cijeloj 2010. godini', navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Od devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih sedmoro procjenjuje da će u 2010. godini pad gospodarstva iznositi između 0,5 i 2,0 posto, a samo dvoje očekuje rast, do najviše 1 posto. U prosjeku, očekuju pad BDP-a od 0,7 posto.
Premda je to nešto bolja procjena nego prije tri mjeseca, kada su makroekonomisti u 2010. godini, u prosjeku, očekivali pad BDP-a od 1,2 posto, većina njih smatra da su to mali pomaci.
"Po našem mišljenju, 2010. je godina stagnacije i nebitno je da li će na kraju ta brojka biti plus 0,2 posto, minus 0,5 ili nešto slično. To će biti više odraz statističkog obuhvata, nego nekog smjera gospodarske aktivnosti", zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.
