Donald Trump je po drugi puta postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Dok čestitke i reakcije pristižu sa svih strana, pa čak i onih koje u Bijeloj kući smatraju neprijateljskima, kritičari već sagledavaju moguće posljedice njegove vladavine.

Pritom se često vraćaju na njegov prvi mandat, obilježen svojevrsnim 'trgovinskim ratom' s Kinom, odnosno uvođenjem visokih carina pa čak i regulacijom uvoza mikročipova i druge visoke elektronske tehnologije izvana te deportacijama stotina tisuća ljudi iz SAD-a.

Američki analitičari predviđaju kako će Trump nastaviti tamo gdje je stao. U svom ekonomskom programu, Trump je naveo nekoliko osnovnih postulata kojima nastoji potaknuti reindustrijalizaciju i ekonomski protekcionizam svoje zemlje.

Povećanje carina, smanjenje poreza

Svakako je najzvučniji plan dodatno povećanja carina na uvozne proizvode. Trump je najavio da će se to odnositi na proizvode iz svih zemalja, pa čak i onih s kojima SAD ima trgovinske sporazume, poput Velike Britanije i Europske unije. Carine bi trebale iznositi između 10 i 20 posto, ali bi mogle skočiti i na 60 posto vrijednosti za uvezene proizvode iz Kine.

S druge strane, najavio je smanjenje brojnih poreza, napose na dohodak i dobit. Neke od ranijih Trumpovih mjera podržavala je i administracija Joea Bidena, s obzirom na to da one istječu tek u 2025. godini. Budući američki predsjednik tako ima otvoren put nastaviti svoju raniju ekonomsku politiku.

'Izračuni govore da ideja kako će povećanim carinama zamijeniti pad prihoda kojeg će izazvati smanjenje poreza na dobit korporacija, nije moguća, jer to otvara pitanje fiskalnog deficita. Neki koji ga favoriziraju kažu da je dobar pregovarač i da retoriku podizanja carina koristi kao alat pritiska na trgovinske partnere kako bi dobio što bolje uvjete za američko gospodarstvo i da se on diči svojoj tradicijom sklapanja poslova, naravno aludiram na njegovo vrijeme i nekretninske poslove, ali to ne možemo znati', istaknuo je profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Kristijan Kotarski.

Politika kontinuiteta

To za sobom povlači nekoliko stvari. Kotarski ističe da SAD više nisu toliko jake na globalnoj sceni, unatoč mreži saveznika i trgovinskoj globalizaciji, koju su forsirali devedesetih godina prošlog stoljeća. No, sad postoji otpor prema novim trgovinskim sporazumima te veću konkurenciju iz inozemstva, naročito iz Kine.

Istodobno, ističe profesor, industrijalizacija u Americi raste. Trump često ističe kako bi uvođenje visokih carina trebalo potaknuti otvaranje novih tvornica i tisuća radnih mjesta unutar granica SAD-a, ali automatizacija te nedostatak visokokvalificiranih kadrova taj proces guraju unatrag. Američki analitičari procjenjuju kako bi ukidanje poreza, s druge strane, moglo izazvati deficit od 1,6 bilijuna dolara u sljedećih 10 godina, piše CNN. No, to bi mogla biti posljedica ekonomskog djelovanja sadašnje administracije.

'Nemojmo poštedjeti ni Bidena i Demokrate. On je nastavio tu politiku protekcionizma i obje američke administracije su kretale od strategije reindustrijalizacije i vraćanja dobrog dijela proizvodnje u SAD, zbog toga što žele stvoriti neka radna mjesta za svoju biračku bazu, ali i zbog toga što je iskustvo pandemije i loma dobavljačkih lanaca ubrzalo taj proces i želju da smanje svoju trgovinsku ovisnost i ranjivost na pritiske izvana. To je vidljivo s Zakonom o redukciji inflacije i s time da subvencioniraju povratak proizvodnje mikročipova na teritorij SAD-a. Riječ je o politici kontinuiteta', rekao je Kotarski dodavši da ne vidi kako bi Kamala Harris promijenila tu situaciju.

Europa u lošoj poziciji

No, teško je predvidjeti i Trumpove poteze. Mnoge je iznenadilo to što namjerava uvesti carine i na proizvode iz zemalja koji su tradicionalni ekonomski i politički saveznici. To bi moglo ostaviti ozbiljne posljedice i u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

'EU je u lošijoj poziciji, jer ovog trena ima 160 milijardi eura suficita u trgovini sa SAD-om. Naravno da bi carine smanjile atraktivnost i konkurentnost europskih proizvoda te bi europski izvoznici sve mogli prebaciti na leđa američkih kupaca što bi bila loša vijest za europsko gospodarstvo. U tom scenariju, toga ne bismo bili pošteđeni ni mi u EU i u Hrvatskoj', upozorio je Kotarski.

To bi, pak, smatraju s druge strane Atlantika, moglo izazvati svojevrsnu odmazdu ekonomskih saveznica Amerike. Robert Lawrence, profesor trgovine i ulaganja na Kennedy School of Government pri Sveučilištu Harvard, kaže da bi takav Trumpov potez prekršio obveze SAD-a prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, u kojima se zemlje slažu da neće podizati svoje carine iznad određenih razina.

Slabljenje mreže savezništva

Time podsjeća da je tijekom svog prvog mandata Trump uveo carine na čelik i aluminij, navodeći kao razlog zabrinutost za nacionalnu sigurnost. Carine su u početku bile postavljene na 25 posto za čelik i 10 posto za aluminij. No, taj je potez izazvao osvetničke carine Kanade i Europske unije, koje su bile usmjerene na izvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a, što je naštetilo američkim poljoprivrednicima.

Uz to, američki ekonomisti smatraju da bi, ne samo zbog 'zamjene' poreza carinama, već i zbog mogućnosti da američka proizvodnja ne nadoknadi izostali uvoz, inflacija već do 2026. godine mogla skočiti na razine između šest i čak 9,3 posto na godišnoj razini. SAD može nadoknaditi sredstva jačanjem svoje vojne industrije, no i tu postoji problem jer Trump nije sklon dodatno financirati naoružanje.

'Razum bi nalagao da je u američkom interesu održati mrežu savezništva, jer je Amerika zapravo toliko snažna ne samo zbog svoje energije, velikog broja stanovnika, već i zbog toga što ima utjecaj, zbog toga što ima veliki broj saveznika. Ako bi Trump napustio NATO i sabotirao rad NATO-a iznutra, to bi bilo jako loše ne samo za Europu, jer to znamo da će to biti loše, nego i za Ameriku i njen dugoročni kredibilitet i utjecaj, jer možete saveze koristiti kao multiplikator svoje moći. Amerika danas više nije toliko moćna kao neposredno nakon raspada SSSR-a i u jednoj mjeri je ovisna u tome da projicira svoju moć preko mreže saveznika, a NATO je ključna mreža saveznika', rekao je Kotarski, istaknuvši da je europska sigurnost ionako ugrožena, jer Amerika nema dovoljno resursa za čuvanje Europe.

Između dva zida

Problem Europi bi mogla biti i Kina. Naime, nakon što je EU uvela carine na električne automobile, ograničila javljanje kineskih tvrtki na tendere, a u planu je i carinjenje proizvoda male vrijednosti, na Dalekom istoku su odgovorili recipročnim mjerama. Uz američke carine, EU bi mogla izgubiti ključna tržišta i pristup tehnologiji.

'EU je tu bila s jedne strane ovisna o američkoj sigurnosti, dotoku energenata iz Rusije, ali i o drugoj autokraciji kad govorimo o izvoznom tržištu. Takav ekonomski model je neodrživ, što znači da Europa mora birati prioritete. Budući da je EU krenula prvo s regulativom, a potom s industrijskom politikom, a vidimo i s carinama, onda se dovela u poziciju da mora spašavati što se spašavati da, a to su carine, koje nisu uvedene u dogovoru sa SAD-om. Nije Amerika pritisnula EU da mora uvesti Kini carine.

Europa ako ispadne 'Pedro' u ovoj situaciji, može kriviti prvenstveno samo sebe. Problem je što godinama nisu u stanju realizirati značajnije trgovinske sporazume s nekim brzorastućim tržištima. Radi se o tome da je EU bila i još uvijek jest ekonomska sila. Ima više od 70 sporazuma o slobodnoj trgovini, no ključan problem je da je izgubila zamah; nije u stanju ponuditi atraktivni deal Indoneziji ili Indiji kao brzorastućim tržištima koja bi mogla nadomjestiti gubitak ili smanjenje utjecaja Kine. To prvenstveno treba zahvaliti unutarnjoj podijeljenosti država članica EU koje se ne mogu dogovoriti oko željenog trgovinskog smjera i onda se toga držati', ustvrdio je Kotarski zaključivši da s trenutnom 'zelenom' politikom više neće biti u stanju braniti svoju moć i politički utjecaj na svjetskoj sceni.