„Svima je jasno da se nacionalnom strategijom postavljaju temelji za dinamičnije i još otpornije gospodarstvo te da je ona ključni preduvjet za stabilan i održiv rast gospodarstva. Osim što vjerujem da će nacionalna strategija biti važna za sve institucionalne ulagače, u proteklom razdoblju smo mogli vidjeti da je novi oblik ulaganja građana u državne obveznice i trezorske zapise bio kvalitetan potez koji je primijećen i izvan granica naše države“, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Istaknula je da je važno da se u cijelom projektu uključio velik broj građana, malih ulagača, na tržište kapitala te se na taj način jednim djelom utjecalo i na višu razinu financijske pismenosti i poznavanje takve vrste ulaganja što može biti dugoročno korisno za cjelokupno tržište.

Davor Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija započeo je svoje izlaganje s pregledom makroekonomskih kretanja Hrvatske, naglasivši kako je u posljednjih osam godina BDP kontinuirano rastao te je trenutno na razini od gotovo 76 milijardi eura: “Udio javnog duga je istovremeno u padu i na putu je prema razini ispod 60 posto. Sva ta kretanja su nas dovela do pozicije u kojoj imamo najviši kreditni rejting u povijesti sa pozitivnim izgledom da vrlo skoro dosegnemo investicijsku A razinu. Rast našeg BDP-a je pet puta veći nego u EU, a deficit države se smanjio i tim putem nastavljamo i u budućnosti”.

Kada je riječ o stanju na tržištu kapitala, podsjetio je da smo u nešto više od godine dana imali tri izdanja na tržištu kapitala za građane: “U njima je sudjelovalo oko 118.000 građana pri čemu je otvoreno više od 36.000 novih računa u SKDD-u. To je važno jer se fokus javnosti vratio na domaće tržište kapitala.“

Spomenuo je i da su ta izdanja neizravno utjecala na porast pasivnih kamatnih stopa banaka, ali je i nadalje naše tržište kapitala nedovoljno razvijeno te je iznio usporedbu stanja na tržištu 2007. i 2008. godine kada je na Zagrebačkoj burzi bilo je 750.000 transakcija, dok danas  imamo 74.000 transakcija.

“Iako se često zaziva veća uloga države, važno je znati kako je izravno sudjelovanje države ograničeno. Ono što država može je izdavati vrijednosne papire, što i činimo, a kada se spominju dodatna listanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, tu su mogućnosti ograničene jer država ima relativno mali portfelj pravnih osoba u svom vlasništvu. Ako želimo zaista razviti naše tržište, moramo biti spremni na potencijalno velika izdanja”, naglasio je Zoričić te kazao da su kao glavni izazovi identificirani kako izazovi na strani ponude, tako i izazovi na strani potražne.

Dodatno, uočeno je kako ima prostora za napredak i kada je riječ o tržišnoj infrastrukturi, a osobito u području regulatornog okvira čija primjena posljedično donosi i troškove. “To su često potencijalni izdavatelji naglašavali. No, te troškove treba gledati u usporedbi s ambicijom poduzeća. Ako će prikupiti velike iznose, onda primjerice troškovi listanja nisu problem, a ako je plan prikupiti male iznose, onda je i taj aspekt svakako bitan za izdavatelja”, objasnio je Zoričić.

Svi ti izazovi će biti adresirani kako kroz analizu usmjerenu našeg usporedbu našeg tržišta s               usporedivim tržištima, tako i kroz sam strateški okvir koji bi trebao biti gotov do kraj ove godine. „Nekog toga plan je izraditi i dva akcijska plana s kratkoročnim i srednjoročnim mjerama koje bi trebale pomoći da se adresira problem nedostatka kvalitetnih investicija i dugoročnog rasta vrijednosti koji će onda moći privući investitore i izdavatelje ”, zaključio je Zoričić.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) secirao je trenutno stanje tržište u Hrvatskoj te analizirao buduće potencijalne, ali i realne rizike: „Hrvatska je u posljednje tri godine zabilježila značajno brži ekonomski rast od zemalja europodručja i ostalih zemalja Europske Unije. Odlično je da nakon financijske krize prvi puta imamo primjetan oporavak tržišta kapitala u RH. Crobex je dosegao rekordnu vrijednost u zadnjih deset godina što pokazuje optimizam domaćih investitora zbog solidnih poslovnih rezultata hrvatskih firmi“.

Istaknuo je i da je dobro da se će se u trenutnim uvjetima država morati manje zaduživati pa bi bilo poželjno da sva buduća izdanja obveznica i vrijednosnih papira ostanu na domaćem tržištu kapitala. To će povećati broj malih ulagača koji će lakše kupiti manje rizičan ulagački proizvod što je vrlo važno za poticanje razvoja domaćeg tržišta kapitala kojem sada trebaju mali investitori.

„Međutim, s ovakvim optimizmom dolazi i potreba za oprezom. Prema našim analizama, dionička tržišta u Europi su s aspekta slabog gospodarskog rasta realno precijenjena. Na tom valu pozitivnih očekivanja raste i interes za još rizičnijom imovinom. U 2024. vidljiv je značajan porast vrijednosti špekulativnih klasa imovine, poput kriptovaluta, pri čemu su najistaknutije, poput Bitcoina, zabilježile rast od 68 posto. Mlađi investitori skreću prema nereguliranim tržištima, a broj njihovih transakcija na svjetskoj je razini dosegnuo rekordne razine“, objasnio je Žigman.

Također, ističe da je danas globalni dug privatnog sektora dvostruko veći od javnog duga koji nažalost ostaje u slučaju usporavanja ekonomskog rasta ili pojave novih kriza. I financijski sektor je sada optimističniji od realnih gospodarskih kretanja, a sve pod pretpostavkom da će brzo doći do smanjenja kamatnih stopa: „Treba imati na umu da se to možda i neće dogoditi, a u takvom bi scenariju to dovelo do brze reakcije i brzog pada globalne vrijednosti tržišta što bi imalo utjecaja i na domaće tržište.“.

Zato je, nastavlja Žigman, dugoročna stabilnost i održivost važna za financijski sektor, ne samo zbog balansa u slučaju jačanja tradicionalnih sistemskih rizika već i zbog pravovremene zaštite od novih rizika kao što su rizici od kibernetičkih napada te klimatski rizici: „Primjena umjetna inteligencije također zahtjeva visoki oprez jer njihova primjena, primjerice u marketingu može rezultirati pojačanu rizičnih financijskih proizvoda ili savjeta za kupnjom tih proizvoda neovisno o potencijalnom padu pojedinih klasa imovine. Sve veća automatizacija poslova u financijskom sektoru kroz informacijske sustave povećava negativne posljedice u slučaju cyber napada jer se gubi ljudski potencijal da u kratkom roku zamjeni sustave umjetne inteligencije“.

Klimatske promjene također predstavljaju nove sistemske rizike za financijski sustav, ali je tu financijski sektor u dvojakoj ulozi. Može igrati ključnu ulogu pri zelenoj tranziciji gospodarstva te značajno doprinijeti ublažavanju posljedica klimatske tranzicije.

„Zelena tranzicija, uz mnogobrojne nove investicijske prilike, nosi i nove izazove, koje je važno kontinuirano pratiti te pravodobno adresirati kako bi se u toj nužnoj tranziciji osigurala stabilnost financijskog sustava“, rekao je Žigman i zaključio da novi rizici dolaze, pojačavaju se, a pobjednici će biti oni koji će najbolje ovladati tim rizicima. To će im donijeti prednost.