U odnosu na isto razdoblje prethodne godine tako je zabilježen rast za 3,7 posto ili 1,6 milijardi eura. Na mjesečnoj razini ukupni krediti zabilježili su rast za 0,5 posto ili 219,6 milijuna eura.

Promatrano po institucionalnim sektorima, krediti općoj državi (udjel od 14,4 posto u ukupnim kreditima) na mjesečnoj su razini pali za 0,2 posto ili 15,3 milijuna eura. Na godišnjoj razini pad je iznosio 13,7 posto ili 985,9 milijuna eura. Glavnina kredita opće države odnosi se na kredite središnjoj državi (86,2 posto), a oni su na kraju veljače iznosili 5,4 milijarde eura (-0,1 posto mjesečno i -14,4 posto godišnje). Pri tome se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od pet godina).

Krediti kućanstvima iznosili su 22,1 milijardu eura ili 51,2 posto ukupnih kredita. Na godišnjoj razini ostvaren je rast za 10,7 posto ili 2,1 milijardu eura, a na mjesečnoj razini ostvareno je povećanje za 0,8 posto ili 174,3 milijuna eura. Promatrano prema strukturi kredita, na stambene kredite odnosilo se više od 11 milijardi eura (ili 49,9 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru kućanstava).

Dok je na godišnjoj razini rast iznosio 10,8 posto, u odnosu na siječanj promatrani krediti porasli su za 0,6 posto ili 65,2 milijuna eura.

'S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima, dvoznamenkasta godišnja stopa rasta posljedica je baznog učinka. Naime mjesečni rast kredita u siječnju i veljači 2023. bio je relativno skroman (0,1 posto, odnosno 0,3 posto) s obzirom na to da su se kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u ožujku iste godine', pišu analitičari RBA-e.

Druga najveća sastavnica kredita stanovništvu, gotovinski nenamjenski krediti, iznosila je u veljači 37 posto ukupnih kredita plasiranih kućanstvima (najviše od svibnja 2022.).

U odnosu na veljaču 2023. godine zabilježen je rast za 12,5 posto. 'Postepeno ubrzanje rasta promatranih kredita bilježeno je od početka godine. Na godišnjoj razini već je u studenom 2023. rast gotovinskih nenamjenskih kredita premašio rast stambenih kredita. Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća, može se očekivati nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima. U odnosu na prosinac, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 2,2 posto ili 172,9 milijuna eura', piše analitičar RBA-e Petar Bejuk.

Krediti nefinancijskim društvima, s iznosom od 14,4 milijarde eura, činili su na kraju veljače 33,4 posto ukupnih kredita, a porasli su na osnovi stanja za 2,6 posto (+0,4 milijardi eura) u odnosu na veljaču prošle godine te za 0,3 posto (+46,8 milijuna eura) u odnosu na siječanj. U siječnju je pad na mjesečnoj razini, prema navodima HNB-a, zrcalio otplatu sindiciranog kredita poduzeća iz energetskog sektora, a u veljači je kreditiranje poduzeća ostalo prigušeno.

'Usporavanje na godišnjoj razini evidentirano je gotovo tijekom cijele prošle godine (izuzev studenog), a nastavljeno je i u 2024. kao posljedica učinka baznog razdoblja. Kod poduzeća je potražnja skromnija kao odraz porasta zaduženosti tijekom 2022., a u istom smjeru vjerojatno djeluju i kontinuirana ekonomska neizvjesnost i njezin utjecaj na investicijske aktivnosti. Godišnji rast je usporio kod kredita za investicije (s 7,9 posto na 7,4 posto) i kod kredita za obrtna sredstva (s 2,6 posto na 1,4 posto), a ostali krediti nastavili su bilježiti pad drugi mjesec zaredom (-2,7 posto), nakon što je u siječnju prvi put zabilježen od kolovoza 2020. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.

Kao ograničavajući čimbenik kreditiranja poduzeća u prethodnim, ali i u narednim mjesecima može se istaknuti restriktivna monetarna politika, što je vidljivo u pooštrenim uvjetima financiranja u odnosu na razdoblje prije rasta ključnih kamatnih stopa.

Tijekom siječnja i veljače prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima iznosila je 5,3 posto ili 334 baznih bodova više u odnosu na razdoblje prije početka pooštrenja monetarne politike ESB-a. S druge strane, kućanstva su se za stambene kredite zaduživala po prosječnoj kamatnoj stopi od 3,9 posto ili 10 baznih bodova više na mjesečnoj razini (+164 bazna boda u odnosu na razdoblje prije zaoštravanja monetarne politike), dok je prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite iznosila u veljači 6,2 posto (-4 bazna boda na mjesečnoj razini te +91 bazni bod) u odnosu na razdoblje prije rasta referentnih kamatnih stopa). Na mjesečnoj razini primjetna je stabilizacija kamatnih stopa i njihovo zadržavanje na razinama s kraja prošle godine', zaključuje se u analizi.