Najniži interchange fee u Hrvatskoj je za transakcije Maestro karticama i iznosi u prosjeku 0,82 posto. Najviši prosječni interchange fee imaju Visa kartice – 1,45 posto, no kada se uključe i sektorski specifične kartice (za kupnju goriva, avionskih karti), prosječni interchange fee za transakcije Visa karticama iznosi 1,14 posto. Prosječni MasterCard interchange fee bez izostavljenih kartica (MasterCard World i MasterCard World Signia) iznosi 0,97 posto, a kada se one uzmu u obzir onda iznosi 1,37 posto.

Među zemljama članicama Europske unije, m. interchange fee naknade znatno variraju. Iznosi tih naknada u Hrvatskoj na sličnoj su razini kao i u Sloveniji. U usporedbi s razvijenijim zemljama Europske unije, primjerice Francuskom, Italijom i Nizozemskom, Hrvatska ima visoke m. interchange fee naknade. No s druge strane, naknade u Njemačkoj su izrazito visoke za transakcije Visa debitnim karticama, kao i u Poljskoj za sve kartice.

U pravilu, u razvijenijim zemljama Europske unije m. interchange fee naknade za transakcije debitnim karticama su dosta niske, te iznose manje od 0,80 posto, posebno za Visa kartice koje su i ispod 0,60 posto. Njemačka ima iznadprosječne naknade za Visa debitne kartice.

Pokazatelji su to pregleda koji je pripremila/izvršila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi utvrdila stanje na tržištu platnih kartica u odnosu na vrste i iznose naknada (multilateral interchange fee, merchants service charge) koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija korištenjem platnih kartica u bezgotovinskom platnom prometu u Hrvatskoj, međusobnim odnosima tih naknada te, u konačnici, mogućim učincima tih naknada na tržišno natjecanje. Pregled tržišta platnih kartica izrađen je analizom uzorka podataka devet banaka koje posluju u RH , javno dostupnih podataka Hrvatske narodne banke, Europske komisije, VISA-e i MasterCard-a.

Multilateranalna naknada (multilateral interchange fee) predstavlja propisanu naknadu od strane kartičnih kuća, primjerice, institucija poput Vise i MasterCarda, koju banka koja izdaje platnu karticu i banka koja pruža uslugu prihvata platne kartice plaćaju jedna drugoj za obavljenu transakciju. Ova naknada u značajnoj mjeri određuje iznos naknade koju trgovci plaćaju bankama za prihvat kartica, tzv. Merchant service charge.

Podaci iz analize tržišta koje je provela Agencija, jasno upućuju da je tržište platnih kartica u Republici Hrvatskoj u porastu. Naime, iako je u razdoblju 2010.-2013. broj platnih kartica u optjecaju u Hrvatskoj u blagom padu, njihova upotreba je u porastu na što upućuje sve veći broj transakcija, s rastom od 16 posto od 2010. do 2013. godine, te porast vrijednosti transakcija platnim karticama od 8 posto u istom razdoblju. Najveći broj transakcija u tom razdoblju obavljen je debitnim karticama, oko 66 posto prosječno godišnje, što odgovara i zastupljenosti broja debitnih kartica u ukupnom broju kartica u optjecaju. Slijedom toga, i vrijednost transakcija s udjelom od 75 posto prosječno godišnje je i najveća za debitne kartice. Uz debitne kartice, najveći udjel u broju transakcija imaju charge kartice, s prosječnim godišnjim udjelom od oko 12 posto, a slijede revolving i kartice s odgođenom naplatom, sa oko 10 posto prosječnog godišnjeg udjela za promatrano razdoblje.

Utvrđeno je kako sve banke surađuju s poduzetnicima MasterCard i Visa, u pravilu s oba ili samo s jednim od njih. Slijedom toga, u ponudi imaju i njihove kartice. Uz to, Erste banka ima u ponudi i Diners kartice, no prihvat Diners kartice je podržan 3-partitnim sustavom, odnosno 'trostranom' kartičnom shemom u kojem slučaju m. interchange fee naknada nije eksplicitno prisutna. Isti slučaj je i s American Express karticama u ponudi PBZ-a.

Kada je riječ o interchange fee i MSC naknadama utvrđeno je kako postoji jasna uzročno-posljedična veza između njih jer visina interchange fee naknada znatno utječe na visinu odnosno na određivanje MSC naknada trgovcima. Posljedično, visina MSC naknade trgovaca utječe na visinu cijene proizvoda i usluga u njihovoj ponudi.