Hrvatska udruga proizvođača svinja (HUPS) u utorak je upozorila da se nastavlja uvoz svinja i mesa svinja upitne kvalitete i sigurnosti za zdravlje potrošača i to po dampinškim cijenama, a što prijeti katastrofom za svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj. "Tržište svinja u Hrvatskoj se protekli tjedan srušilo, mesne industrije su smanjile narudžbe svinja s domaćih farmi te dodatno snizile kupovnu cijenu za svinje", ističe se u priopćenju HUPS-a. Razlog vide u "poplavi" jeftinih svinja koje se po dampinškim cijenama od 0,8 do 0,9 eura po kilogramu uvoze u Hrvatsku, a što je 20 do 30 posto niža cijena nego u zemljama iz kojih dolaze.
"Razlog ovoj rasprodaji vjerojatno leži u činjenici da svinje dolaze iz visoko rizičnih područja koje imaju afričku svinjsku kugu (ASK) te njihove klaonice nemaju izlaz za ovo meso", navode iz udruge proizvođača svinja.
Ističu i kako se uvoz mesa svinja i dalje pojačava te cijene drastično padaju u trgovačkim lancima, a nabavne cijene po kojima to meso ulazi na hrvatsko tržište upozoravaju na ozbiljan problem.
"Ako se meso rasprodaje ispod tržnih kriterija, mora postojati neki razlog. Mi sumnjamo da je ovo meso sumnjivog roka trajanja ili zdravstvene ispravnosti", kažu u Hrvatskoj udruzi proizvođač svinja.
Predsjednik Udruge Krešimir Kuterovac pritom upozorava na još jedan ozbiljan zdravstveno javni problem - uvoz prasadi za klanje. "Po našim informacijama, uvoze se prasad težina oko 20 kilograma koja su starosti oko 60 dana. Tražimo provjeru ovih navoda, jer ako je doista tako, velika je mogućnost da se uvoze prasad koja se nalaze pod karencom", ističe Kuterovac.
Objašnjava pritom kako se na velikom broju farmi s industrijskom proizvodnjom koristi opasan kokcidiostatik koji ima karencu 77 dana. Primjenjuje se na prasadi starosti do 7 dana pa na tržište za klanje prasad može ići tek nakon 85-90 dana starosti, a tada su i težine prasadi puno veće od 20 kilograma, kaže Kuterovac.
Hrvatska udruga proizvođača svinja zbog svih tih problema od Vlade, Ministarstva poljoprivrede i tržište inspekcije traži da poduzmu hitne mjere. Tako traže da se provjeri uvoz živih svinja za klanje te napravi procjena rizika za zdravlje svinja u Hrvatskoj i zabrani uvoz iz zemalja koje imaju afričku svinjsku kugu ili transportni putevi prolaze kroz te zemlje.
Također traže da se provjeri uvoz živih svinja za klanje s aspekta kvalitete i prisutnosti rezidua u mesu uvezene prasadi te po potrebi dodatnom dokumentacijom pri uvozu, kao i da se pojača kontrola uvezenog mesa na kvalitetu, rokove i uvjete trajanja te zdravstvenu ispravnost.
HUPS traži i provjeru narušavanja tržišta i uvjeta trgovanja s obzirom na dampinške cijene i rasprodaju mesa u Hrvatskoj.
Proizvođači svinja traže i hitne mjere sanacije stanja na tržištu zbog pada prihoda od početka rujna ove godine, kao i da im se šteta u minimalnom iznosu od 70 milijuna kuna nadoknadi do kraja godine. Po podacima koje iznose, danas se gubitak po tovljeniku povećao na 20 eura, a po prasetu 10 eura, a ne nadoknadi li se proizvođačima ta šteta svinjogojska će se proizvodnja drastično smanjivati.
"Hrvatska i dalje proizvodi samo 50 posto potrebnih količina svinja i svinjskoga mesa, a danas kada je sezona najveće potrošnje mesa ne možemo ni tih 50 posto prodati po tržnim cijenama. Korona kriza trebala nas je osvijestiti o stanju u hrvatskom agraru i pokazati kakva nam je poljoprivredna suverenost i samodostatnost te koliko je poljoprivreda važna za opstanak Republike Hrvatske, proizvodnje i života u ruralnim područjima. Vlada stoga ne smije stvari prepustiti slučaju nego je nužna hitna akcija", zaključuje se u priopćenju HUPS-a.
Članovi te udruge su najveći domaći proizvođači i tovljači prasadi i proizvođači genetskog materijala, koji godišnje proizvode oko 700.000 svinja i drže 30.000 krmača.