Uslijed korona krize i značajnog smanjena turističke potrošnje, hrvatsko tržište voća i povrća doživjelo je velike promjene koje su utjecale na ponudu i potražnju, na cjenovne oscilacije ovisne o odnosima ponude i potražnje na globalnom tržištu, te na dostupnost robe iz domaće proizvodnje, istaknuto je na prezentaciji stanja na tržištu voća i povrća održanom u organizaciji Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Zbog klimatskih uvjeta već je sada vidljivo da će u Hrvatskoj doći do pada proizvodnje kod većine vodećih voćnih vrsti -jabuka, mandarina, šljiva, dok su na tržištu cijene uglavnom nešto više u odnosu na prošlu godinu", rekao je Denis Matijević, čelni čovjek Smartera i predsjednik Uprave tvrtke ENNA Fruit.

Po prvim procjenama Smartera, ove se godine, zbog mraza u proljeće, očekuje pad proizvodnje jabuka na razinu od oko 55.000 tona.

Nedovoljno oborina i izostanak navodnjavanja utjecat će, pak, na manju proizvodnju mandarina te se očekuje urod od oko 30.000 tona.

Matijević kaže i kako nije bilo nikakvih ekstremnih poremećaja u proizvodnji većine povrća pa se urod procjenjuje na razini kao i prošle godine, "dok je na tržištu vidljiv pad cijena između 12 do 20 posto što je uvjetovano tržišnim prilikama".

Procjene kod povrća govore o proizvodnji primjerice oko 175.000 tona krumpira, 33.000 tona rajčice te oko 25.000 tona lubenice, što je na razini prošle godine.

"Hrvatska proizvodnja voća i povrća ima ogromne potencijale s obzirom na nisku razinu samodostatnosti proizvodnje te očekivani rast potrošnje u idućim godinama, kako kroz povećanje turističke potrošnje tako i kroz rast potrošnje po glavi stanovnika", kazala je analitičarka Smartera Zvjezdana Blažić, napominjući kako postoje i veliki potencijali za izvoz.

No, Blažić poručuje kako je važno "prepoznati uska grla u funkcioniranju tržišta odnosno cijelog opskrbnog lanca od proizvodnje, preko otkupa, do prodaje i izvoza".

Korona kriza je osvijestila potrebu da se i u hrvatskoj poljoprivredi napravi snažan zaokret i krene u bolju organizaciju proizvodnje, udruživanja i povezivanja proizvođača, odnosno jačanje horizontalne i vertikalne integracije, poručuju iz Smartera.

Pritom uz ostalo ističu kako će proizvođačima bez udruživanja u tom sektoru biti gotovo nemoguće koristiti operativne programe EU nužne za unapređenje proizvodnje.

Jače međusobno povezivanje proizvođača i njihovo povezivanje s organizatorima proizvodnje, otkupljivačima i prerađivačko-prehrambenom industrijom jamac je za povećanje konkurentnosti i razine samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje te bolje organiziranosti tržišta, naglašeno je na skupu.

Prehrambena industrija u suradnji s organizatorima proizvodnje može biti snažan zamašnjak razvoju voćarske i povrtlarske proizvodnje, ističu iz Smartera, navodeći i kako veliki sustavi, kao Podravka, Enna Fruit, tvrtke iz sustava Fortenova grupe (PIK Vinkovci, Belje, Vupik) posljednjih godina ulažu velike napore u prijenos znanja malim poljoprivrednim proizvođačima, okrupnjavaju proizvodnje, organiziraju otkup, razvijaju nove proizvode, te marketing domaćeg kvalitetnog prerađenog voća i povrća.

Kao primjer kako se kroz vertikalnu integraciju može bolje organizirati tržište na skupu je istaknuta i tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu voća i povrća ENNA Fruit.

Ta je tvrtka, kako je rečeno, od početka godine izvezla 640 šlepera robe (što je više od polovice ukupnog hrvatskog izvoza), od čega u protekla dva mjeseca više od 250 šlepera. Glavna su tržišta tvrtke ENNA Fruit u tom razdoblju bila su Slovenija, Srbija, BiH i Italija.

"Očekuje se povećanje izvoza krajem ljeta te prve projekcije govore o dodatnom rastu izvoza posebice kada stigne sezona mandarina, uz ostale proizvode domaće poljoprivredne proizvodnje", istaknuo je Matijević.