'Oko Uskrsa se uvijek stvara velika pompa, a zapravo je riječ o blagdanu koji tradicionalno mobilizira emitivna tržišta i ako vremenski uvjeti budu povoljni dobar rezultat neće izostati', ističe Šustar.

Oscilacije su, kako kaže, moguće, sagledavajući broj gostiju na nacionalnoj razini u cijelosti, ali prvenstveno zbog kamping segmenta, zbog čega se rezultati tih blagdana, koji su ove godine tri tjedna ranije nego prošle, ne mogu uspoređivati samo kroz fizičke pokazatelje iz godine u godinu.

Za hotelski sektor kaže da je spreman za ovu sezonu te da priprema niz inovativnih i kvalitetnih programa.

U vezi s trenutnim bukingom ističe da se ponavljaju trendovi prošle godine kada smo također zabilježili dvoznamenkaste stope rasta 'early bookinga'. 'Takve stope vesele, ali otvaraju i određene dileme jer rani buking prodaje po nižim cijenama i tržišno je prirodno da se tako bukiraju i najatraktivniji termini visoke sezone. Time dolazi do situacije da imamo visoke stope rasta ranog bukinga i očekivanja last minute ponuda, također po nižim cijenama, dok je 'redovni' priljev, po 'normalnim' cijenama, usporeniji, pa je tako prostor za rast u volumenu moguć u pred i posezoni, ali u njezinom glavnom dijelu isključivo kroz ostvarenu cijenu', kaže Šustar.

I DALJE IZRAZITA SEZONALNOST

Šustar upozorava da hrvatski turizam i dalje iznad svega određuje izrazita sezonalnost. 'Pomaci se ostvaruju u terminima kada su tržišta tradicionalno aktivnija, odnosno u doba praznika, što u konačnici i ne može donijeti neke veće poraste, pogotovo ne prihoda', kaže Šustar.

Za razliku od prošle godine kada je bio izrazito uspješan drugi kvartal (dobra realizacija travnja, problematičan svibanj i visoki rast u lipnju), ove se godine događa pomak od dva tjedna koji će, prema svemu sudeći, utjecati na to da će svibanj biti kvalitetniji.

Napominje da će realizacija pritom jako ovisiti o vremenskim prilikama, a sagledavajući razdoblje travanj – lipanj, mogu se očekivati određene oscilacije.

Lipanj ove godine, prema svemu sudeći, bit će izazovan mjesec, posebno u usporedbi s prošlom godinom kada je taj mjesec bio izrazito uspješan zbog rasporeda praznika na glavnim emitivnim tržištima te lijepog vremena u Hrvatskoj. Velike stope rasta, najviše u godini, tada su ostvarili upravo kampovi (+24 posto) i privatni smještaj (+27 posto).
Ove godine u lipnju je i europsko prvenstvo u nogometu, što će se, kako napominje, u Hrvatskoj vjerojatno komunicirati kao problem, iako realno takva događanja samo marginalno utječu na realizaciju.

PROBLEMATIČNA STRUKTURA SMJEŠTAJA I SADRŽAJI

Drugi problem na kojega upozorava Šustar je neadekvatna struktura smještajnih kapaciteta. Hrvatska ima oko 12,5 posto kapaciteta u hotelima, oko 50 posto u privatnom smještaju i oko 25 posto u kampovima. Dominantni kapacitet, privatni smještaj i kampovi, usko su sezonalnog karaktera, odnosno njihovo punjenje ovisi prvenstveno o klimatskim uvjetima.

Stoga drži da je nužno konačno realizirati određene projekte u turističkoj, smještajnoj infrastrukturi kako bi utjecali na bolju realizaciju. S tim u vezi podsjeća da je prošle godine, iako su rezultati predsezone bili kvalitetni, u hotelima zauzetost u travnju i svibnju bila ispod 50 posto, što znači da tu prostora za rast itekako ima.

Iako se u hrvatskom turizmu obnovio velik dio hotelskih kapaciteta i poboljšana je kvaliteta, ipak to još nije dovoljno jer se nije istodobno nabolje sadržajno promijenio turistički proizvod. Osnovni proizvod hrvatskog turizma, ma kako se promijenili potrošački trendovi i zahtjevi, i dalje 'sun&beach', što je i motivacija za 75 posto turista koji dolaze u Hrvatsku.

U 2010. smo, kako upozorava Šustar, zabilježili porast pasivnog odmora u Hrvatskoj u odnosu na 2007. sa 62 na 75 posto, dok je trend na tržištu Europe obrnut. Unutar četiri godine utvrdili smo da su nam gosti pasivniji i da se okreću uslugama koje se ne naplaćuju, a pada i sudjelovanje u gotovo svim aktivnostima.

Tako je i prosječna dnevna potrošnja po osobi u 2010. bila 58 eura, što je rast od 4,5 posto u razdoblju od četiri godine, a to je ispod stope inflacije u vrijeme dok svi ostali troškovi rastu.

'S trenutnim modelom, upitno je koliko prostora za rast imamo', zaključuje Šustar.