Kako bi zaustavila pad turske lire, koja se samo u petak srušila za više od 20 posto u odnosu prema dolaru nakon što je američki predsjednik Donald Trump na Twitteru najavio udvostručenje carina na turski čelik i aluminij, turska središnja banka u ponedjeljak ujutro je upumpala u sustav 6 milijardi dolara, 10 milijardi lira (1,4 milijarde dolara) te zlata u vrijednosti tri milijarde dolara.
Središnja banka je objavila da će osigurati sve što je potrebno da bi poslovne banke zadržale likvidnost. Među nizom jučer objavljenih mjera, smanjila im je razinu obveznih rezervi u lirama, ali i povećala limit za devizne rezerve sa 7,2 milijarde na 20 milijardi eura, prenosi turski Hürriyet. Centralna banka je istovremeno ograničila iznos koji banke smiju prebaciti svojim vlasnicima u inozemstvo na 50 posto udjela u vlasništvu, piše Jutarnji list.
Tečaj lire je od početka godine pao više od 70 posto u odnosu na dolar, a u odnosu na euro 61 posto, piše Der Spiegel. Ministar riznice i financija Berat Albayrak najavio je i druge mjere za oporavak lire, no inozemni investitori mu ne vjeruju previše jer je zet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, prenosi američki CNBC.
vezane vijesti
Financijski analitičari smatraju da je u slučaju velike inflacije nužno povećanje kamatnih stopa, no Erdoğan to odbija jer želi zadržati visoke stope rasta. Brza deprecijacija lire loša je vijest za turske vjerovnike, s obzirom na činjenicu da turske kompanije i financijske institucije drže imaju otprilike 220 milijardi dolara inozemnog duga prema bankama, što je potaknulo i ugledni Guardian da jutros izađe s naslovnicom "Strah od globalne krize, Turska se bori da uspori pad valute'.
Turska je jedno od najbrže rastućih gospodarstava svijeta, prošlu godinu je završila s rastom BDP-a većim od Kine i Indije, a drugi kvartal ove godine sa 7,22 posto rasta.
Pritom se puno zaduživala pa je vanjski dug prema procjenama MMF-a veći od 50 posto BDP-a. Prebrzi rast, pothranjivan niskim kamatnim stopama i visokim državnim investicijama, doveo je do porasta deficita i inflacije. Istodobno, Turska nema dovoljno velike devizne rezerve da bi mogla reagirati u kriznoj situaciji poput ove s odlukom SAD-a da carinu na čelik i aluminij iz Turske poveća sa 20 na 50 posto.
Trump se odlučio na to u znak osvete, jer Ankara odbija pustiti iz pritvora američkog pastora Andrewa Brunsona, za kojeg tvrdi da pripada mreži Fethullaha Gülena, islamskog učenjaka s američkom adresom, kojeg je Erdoğan optužio za urotu. Erdoğan inzistira da SAD izruče Gülena, kojeg optužuje da stoji iza neuspjelog državnog udara 2016. godine.
