Čak 70 posto tih tvrtki posluje s gubitkom, odnosno vrijednost kratkotrajne imovine manja je od kratkoročnih obveza, utvrdili su stručnjaci tvrtke Bisnode Hrvatska, koja je napravila analizu objavljenoga registra pravnih osoba poreznih dužnika čiji dug premašuje 300 tisuća kuna. Analitičari Bisnodea koristili su podatke dostupnih godišnjih financijskih izvješća za 6.500 tvrtki od ukupno njih 7.100 objavljenih na listi.

'Podaci o poslovanju tvrtki koje su se našle na listi Porezne uprave te struktura njihovih dugova upućuju na to da će njihova naplata ići izuzetno teško. Ako pak država nastupi preoštro u naplati svojih potraživanja, to može dovesti do efekta pretakanja 'iz šupljega u prazno', odnosno smanjenja duga prema državi na štetu dobavljača dužnika. Time se može dodatno ugroziti ionako niska likvidnost u gospodarstvu, pogotovo kod malih poduzetnika, koji već imaju slabu pregovaračku poziciju prema velikim kupcima', upozoravaju iz tvrtke Bisnode Hrvatska.

Gotovo polovicu poreznog duga navedenih tvrtki, koji ukupno iznosi 15,6 milijardi kuna, čini nepodmireni PDV, četvrtina duga odnosi se na neplaćene doprinose, desetak posto čini porez na dobit.

Treba imati na umu, napominju, čvrstu vjerovničku poziciju banaka, koje od navedenih dužnika potražuju ukupno 17,8 milijardi kuna, što je čak 36 posto ukupnih obveza dužnika Porezne uprave. Analitičari su utvrdili da dužnici imaju znatno manje kratkoročnih potraživanja prema kupcima (8,6 milijardi kuna) nego kratkoročnih obveza prema svojim dobavljačima (12,2 milijardi kuna). U strukturi kratkotrajne imovine udio kratkoročnih potraživanja je 50 posto, zaliha 31,2 posto, a novca samo jedan posto.

Upitno je stoga kolika je stvarna naplativost potraživanja, a u kojoj su mjeri to zapravo utržive zalihe, ističu analitičari Bisnodea.