Središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja ne daje usporedbu s istim razdobljem prošle godine, a po ranije objavljenim podacima iz platne bilance u prvom se polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježi rast ukupnih ulaganja za 7,4 posto

Po podacima iz platne bilance, nakon višestrukog rasta izravnih inozemnih ulaganja u prvom tromjesečju, s 81 milijuna eura u prvom kvartalu prošle na 505,7 milijuna eura u prva tri mjeseca ove godine, u drugom je tromjesečju ove godine zabilježen odljev, odnosno minus od 78,8 milijuna eura, naspram priljeva od 316,3 milijuna eura u istom lanjskom razdoblju. To je smanjilo i ukupna inozemna izravna ulaganja na 426,9 milijuna eura u prvom polugodištu te usporilo rast na međugodišnjoj razini na 7,4 posto.

Podaci HNB-a pokazuju da su u prvom polugodištu ove godine vlasnička ulaganja iznosila 59,9 milijuna eura, kod zadržanih zarada bilježi se odljev od 37 milijuna eura, a na ostala ulaganja odnosi se oko 404 milijuna eura.

Prema statistici inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima, u prvom je polugodištu najviše ulaganja bilo u djelatnosti pošta i telekomunikacije, u iznosu od 105,9 milijuna eura, a slijedi poslovanje nekretninama s ulaganjima od 60,9 milijuna eura.

Još su dvije djelatnosti u prvom polugodištu zabilježila ulaganja nešto veća od 50 milijuna eura - proizvodnja hrane i pića 59,5 milijuna eura te građevinarstvo 54,3 milijuna eura.

Nekoliko djelatnosti, prema statistici središnje banke, u prvih šest mjeseci ove godine bilježi odljeve, a ti su minisi najizrazitiji u trgovini motornih vozila, popravku motornih vozila, od 123,5 milijuna eura, te u bankarskom sektoru koji bilježi odljev u iznosu od 40,6 milijuna eura.

Statistika po zemljama pokazuje da su u prvom polugodištu u Hrvatsku najviše uložili investitori iz Njemačke, 127,7 milijuna eura.

Slijede ulagači iz Nizozemske s iznosom od 60,2 milijuna eura, Francuske 33,3 milijuna eura te ulagači iz Australije s 30,2 milijuna eura izravnih ulaganja u prvih šest mjeseci.