Hrvatska 1. siječnja sljedeće godine postaje 20. članica eurozone. S plaćanjem u eurima kreće se za pet mjeseci, a od danas je poznat i fiksni tečaj konverzije kuna u euro - 7,53 kune. Svi trgovci i oni koji izražavaju cijene i bilo koje druge financijske pokazatelje, već mogu sada, a od 5. rujna su u obvezi, dvojno iskazivati cijene, i u kunama i u eurima, i ta obveza će trajati do kraja 2023. godine

Profesorica Marijana Ivanov za RTL je rekla da je vrijeme u kojem uvodimo euro 'vrlo nezgodno' jer cijene nisu transparentne sada, a neće biti ni tada, jer ne znamo koliko što vrijedi, a 'inflacija zamagljuje sliku'. No kaže i da 'nema razloga za plakanje' jer je Europa cijela pod utjecajem geopolitičkih rizika, a taj će se rizik, kako Ivanov tvrdi, smanjiti kada uvedemo euro.

'Da je inflacija ostala na nekakvih dva posto godišnje, tada bi učinak eura na cijene bio oko 0,25-0,50 posto. Međutim kad je stopa inflacije veća, upravo te okolnosti netransparentnosti na svim tržištima mogle bi povećati cijene za čak jedan posto, a možda čak i do 1,5 posto', pojasnila je za RTL ekonomska stručnjakinja te dodala da će prelazak na euro najviše pogoditi one koji imaju niske plaće.

Na pitanje je li država dovoljno učinila da se pripremi za uvođenje eura, Ivanov je odgovorila da su se državne institucije zadnje dvije godine intenzivno bacile s institucijalnom pripremom države za uvođenje eura. No smatra da je kampanja bila slaba jer mnogim građanima nije jasno zašto napuštamo kunu i uplašeni su zbog inflacije i uvođenja eura.

'Mislim da ne razumiju makroekonomske koristi koje dolaze s uvođenjem eura, a one su daleko veće od troškova. Građani neće prvih nekoliko godina na svojoj koži osjetiti pozitivne efekte uvođenja eura', kazala je Ivanov.