Razlike u prosječnim mjesečnim plaćama po spolu puno su veće nego razlike po spolu na istim radnim pozicijama u zemljama Srednje i Istočne Europe. Općenito, žene u prosjeku zarađuju od devet do 24 posto manje nego muškarci. Ovo je rezultat toga da se žene češće zapošljavaju u sektorima u kojima su i plaće niže. Uz to, žene češće uzimaju pauzu u karijeri (zbog roditeljstva), a također su i slabije zastupljene na menadžerskim pozicijama nego što su muškarci.

Među zemljama središnje i istočne Europe najveću razliku u plaćama žena i muškaraca ima Estonija, čak 24 posto iza koje slijede Slovačka, Češka i Poljska gdje žene imaju 23 posto nižu plaću u odnosu na muškarce. S druge strane, najmanje razlike u prosječnim plaćama su na Balkanu: u Sloveniji tek 7%, dok su u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini 9 posto.

Puno je relevantnija analiza razlika plaća muškaraca i žena na istoj poziciji u hijerarhiji. Kada se u obzir uzme ista pozicija, žene su u prosjeku dva do 11 posto manje plaćene nego muški kolege na istoj poziciji. I prema ovim podacima Hrvatska prednjači ispred nekih puno razvijenijih država: na istoj poziciji žene su u prosjeku plaćene pet posto manje, nego njihovi muški kolege. Najveće su razlike u Estoniji i Litvi gdje su žene plaćene 10, odnosno 11 posto manje nego muški kolege na istoj poziciji.

S obzirom na poziciju, najveće su razlike na menadžerskom nivou na kojem su u Hrvatskoj žene plaćene čak 17 posto niže od muških kolega, odnosno žene na poziciji top menadžmenta u prosjeku imaju preko 11.600 kuna plaću dok muškarci na istim pozicijama u prosjeku imaju preko 14.000 mjesečnu neto plaću.