Tužnu realnost hrvatske svakodnevice najbolje oslikava podatak o gotovo 330.000 blokiranih računa građana s dugom od gotovo 39 milijardi kuna. Po broju blokiranih prednjači sjever Hrvatske, a u najtežoj situaciji je Koprivničko-križevačka županija, u kojoj je blokirano 16,65 posto radno sposobnih građana
Unatoč izlasku zemlje iz recesije, broj blokiranih hrvatskih građana i dalje kontinuirano raste. Prema zadnjim podacima Fine, krajem svibnja u blokadi je bio 329.071 građanin, a ukupan dug iznosio je 39,17 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje lani, broj blokiranih povećan je za 7.431, a njihov dug porastao je za 2,65 milijardi kuna.
Analiza dospjelih neplaćenih računa građana pokazuje da je, u apsolutnom broju, najviše dužnika (65.056) i jednako tako najveći iznos duga (11,4 milijarde kuna) u Zagrebu, što je razumljivo s obzirom na broj stanovnika u metropoli. Po broju blokiranih slijede Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Zagrebačka županija.
Međutim, kada se uzmu u obzir relativni pokazatelji (broj blokiranih u odnosu na broj stanovnika i broj blokiranih u odnosu na broj radno sposobnih), slika je drugačija. U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana u Koprivničko-križevačkoj županiji, a njihov je udio u ukupnome broju stanovnika 9,75 posto.
U Koprivničko-križevačkoj županiji najviše je blokiranih i u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, a prema istom kriteriju slijede Sisačko-moslavačka (14,11 posto), Virovitičko-podravska (13,43 posto), Bjelovarsko-bilogorska (13,10 posto) i Osječko-baranjska županija (12,60 posto).
Križevci i Sisak odskaču po broju blokiranih, a Čakovec po visini duga
Slična je situacija u gradovima. Nakon Zagreba apsolutno najveći broj blokiranih je u Splitu, a slijede Osijek, Rijeka i Čakovec.
Kada se uzmu relativni pokazatelji, neslavni rekorder već dulje vremena su Križevci, u kojima je prema zadnjim podacima blokirano 11,96 posto građana. Po broju blokiranih u odnosu na broj stanovnika odskače i Sisak s 11,14 posto.
Natprosječni broj blokiranih ima i Čakovec kao peti na rang-listi po iznosu duga građana, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Dubrovnika, Bjelovara, Samobora, Vinkovaca i Đakova. Građani Čakovca prednjače i po prosječnom iznosu duga. Blokirani građanin Čakovca u prosjeku duguje 348 tisuća kuna, a slijede stanovnici Benkovca s prosječnim dugom od 333 tisuće kuna, Samobora s dugom od 230 tisuća kuna i Svete Nedjelje s dugom od 216 tisuća kuna.
Križevčani su rekorderi i po udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva - u blokadi je svaki šesti radno sposobni Križevčanin odnosno 17,67 posto radno sposobnih građana. Slijede Benkovac sa 17,14 posto, Sisak sa 16,49 posto, Sveti Ivan Zelina s 15,28 posto i Čakovec s 14,86posto blokiranih radno sposobnih građana.
